english Ponuda Parka > Špilja Veternica
početna stranica
kako nas pronaći?
novosti
cjenik aktivnosti
znanstveni i stručni radovi
igre i zabava
opasnosti u šumi
mediji
foto galerija - PP Medvednica
video galerija
panorame
naši sponzori
korisni linkovi
prognoza vremena
kontakt

mapa weba
    Upravljanje ParkomPrirodaKulturna baštinaEdukacija
 
 

Špilja Veternica

RADNO VRIJEME, PONUDA I CJENIK
KAKO DOĆI?
O ŠPILJI VETERNICI
DOGAĐANJA NA VETERNICI
GALERIJA SLIKA I VIDEO
LETAK


RADNO VRIJEME, PONUDA I CJENIK

Veternicu je moguće posjetiti uz stručno vođenje (obilazak traje od 45 do 60 minuta).

Subotom i nedjeljom - od travnja do kraja listopada organizirana su dežurstva vodiča pred špiljom za pojedinačne posjetitelje od 10:00 do 16:00 sati.
NAPOMENA - u srpnju i kolovozu dežurstva vodiča pred špiljom su samo nedjeljom i blagdanom.

Radnim danom - za organizirane skupine, uz dogovor s Ustanovom (dolje navedeni brojevi telefona). Minimalan broj posjetitelja po grupi je 20 osoba.

Cijene ulaznica

- djeca 20 kn
- studenti i umirovljenici 25 kn
- odrasli 30 kn
- obiteljska (obitelj s djecom) 60 kn

Špilju nije moguće posjetiti bez vodiča ovlaštenog od strane Javne ustanove «PP Medvednica». Stručno vođenje uračunato je u cijenu same ulaznice.

VAŽNA NAPOMENA!!! U slučaju lošeg vremena, redovna dežurstva vikendom se otkazuju. Informacije na tel: + 385 1 4586 317 (cijelu godinu od ponedjeljka do petka od 8:00 do 16:00 sati).

UPUTE ZA POSJETITELJE: Temperatura u špilji cijele godine kreće se oko 10°C, te je stoga potrebno u toplijem dijelu godine ponijeti adekvatnu odjeću. Također, preporuča se sportska obuća jer je pristup moguć samo planinarskim stazama kroz šumu, a u samoj špilji djelomično ima blata.

SUVENIRNICA
Uz špilju nalazi se suvenirnica Parka u kojoj je uz ulaznice moguće kupiti suvenire i turističku kartu Parka.

U blizini špilje nalazi se planinarski dom Glavica:
Telefon: +385 1 7875024, +385 91 598-6110
Radno vrijeme: subota, nedjelja i blagdan od 9:00 do 22:00 sati
Mogućnost noćenja: 36 kreveta

 

KAKO DOĆI?

Iz Zagreba
JAVNI PRIJEVOZ
ZET-ovim autobusom za Gornji Stenjevac, linija br. 124 s okretišta na Črnomercu (vozi oko 15 minuta). Pristupni put špilji ide dolinom potoka Dubravica planinarskim putem br. 3. oko 15-20 min.

AUTOMOBILOM
Po Aveniji Bologna na zapad, u Gajnicama (odmah nakon benzinske postaje) skrenuti desno u Ulicu Dubravica, nastaviti Zelenom magistralom, pa (plan. staze 8 i 1M) od Ponikvi do planinarskog doma "Glavica", a zatim nizbrdo planinarskim putem br. 3 stiže se za 5 min do špilje.

Iz Zagorja
S Aleje Bologne skrenuti u Gajnice, pa Zelenom magistralom pa (plan. staze 8 i 1M) od Ponikva do planinarskog doma "Glavica", a zatim nizbrdo planinarskim putem br. 3. stiže se za 5 min do špilje.

Klikni za uvećanje Klikni za uvećanje
Kako do špilje VeternicaKarta špilje Veternica

 

O ŠPILJI VETERNICI

Špilja Veternica je 1979. godine zaštićena zakonom kao geomorfološki spomenik prirode.
Ulaz u špilju se nalazi na nadmorskoj visini od 320 m. Ukupna duljina do sada istraženih kanala iznosi 7128 m, a dužina glavnog kanala iznosi 2622 m. Ukupna vertikalna razlika iznosi preko 200 metara. Za posjetitelje je uređeno prvih 380 metara špilje.

Veternica je svojom duljinom peta po dužini špilja Hrvatske, a najduža u sjevernoj Hrvatskoj. Značajno je arheološko i paleontološko nalazište kao i poučni primjer krških pojava. Pozornost javnosti na tu špilju prvi puta svraća 1889. godine Dragutin Gorjanović Kramberger.

Turistički uređen dio Veternice prikazuje geomorfološke fenomene koji se rijetko viđaju u klasičnim turističko uređenim špiljama: erozijski oblici zvani vrtložni lonci koji govore o nekadašnjem vodenom toku, pješčane dine zaostale od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice, donju čeljust izumrlog špiljskog medvjeda (Ursus speleus), fosilno blato, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, fosile školjkaša iz roda Pecten, ježinaca Clypeaster na stropu, Kameni slap (saljev nastao cijeđenjem vode preko stijene i taloženjem sigovine) itd. Kako u cijeloj špilji, tako i u turističkom dijelu špilje hibernira ili provodi zimski san četrnaest vrsta šišmiša.

Špilja Veternica nalazi se u jugozapadnom dijelu Medvednice, iznad sela Gornji Stenjevec. Udaljena je nepunih 9 km od centra Zagreba.

Dobila je ime po struji vjetra koja se javlja na ulazu uslijed razlika u temperaturi zraka tijekom godine (stalna temperatura špilje je oko 10° C).

Zagrebački speleolozi kontinuirano istražuju špilju i crtaju nacrte podzemnih hodnika još od pedesetih godina prošlog stoljeća.

Geologija

Zašto je špilja Veternica nastala baš u ovom dijelu Medvednice?

Jugozapadni dio Medvednice krško je područje, te u tom pogledu podsjeća na južnije dinarske predjele. Poput drugih krških područja ovaj je dio izgrađen od vapnenca i vapnencu slične stijene koju nazivamo dolomit. Voda lako otapa ove stijene i uzrokuje nastanak različitih površinskih i podzemnih krških oblika.

Špilja je nastala tijekom pleistocena, koje je počelo prije 1,8 milijuna godina, a završilo prije 10.000 godina. U to vrijeme izmjenjivala su se ledena i međuledena doba. Poniranjem s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama, smjerom sjeverozapad-jugoistok, voda je u podzemlju pronašla najlakši put i potekla na dodiru dvaju vrsta stijena: litotamnijskog vapnenca i dolomita ispod nje.

Šupljikavi litotamnijski vapnenac vidljiv je u stropu špilje. U njegovu nastanku tijekom geološkog razdoblja miocena (prije oko 16 milijuna godina) važnu ulogu imala je crvena alga Litothamnium. U njemu se mogu zapaziti okamenjeni gomolji algi, ljušture školjaka i ježinaca (npr. rod Clypeaster), a nađeni su i zubi morskog psa. Sivi dolomit koji se nalazi ispod njega taložio se u plitkom moru u doba trijasa (prije oko 225 do 195 milijuna godina).

Špiljski ukrasi

Podzemna voda u kršu tvrda je zbog otopljenog vapnenca. Špiljski ukrasi ili sige nastaju taloženjem vapnenca u bezbroj čudesnih oblika. Sige se međusobno razlikuju oblikom i načinom postanka. U Veternici nalazimo stalaktite, stalagmite, stalagnate, zavjese, heliktite, špagete (tanke cjevčice koje predstavljaju početnu fazu oblikovanja stalaktita) i mnoge druge. Mogu rasti različitom brzinom, ali uzima se da je prosječna brzina rasta od 1 do 2 mm na godinu.

Paleontologija

Ulaz u špilju Veternicu oduvijek je bio poznat okolnom stanovništvu. Naš poznati paleontolog i geolog Dragutin Gorjanović-Kramberger prvi je spominje u svom radu iz 1899. godine.

Paleontološka istraživanja u špilji Veternici rađena su u nekoliko navrata od pedesetih godina prošlog stoljeća. Iskopavanja je vodio akademik Mirko Malez. Nađeni brojni nalazi odjeknuli su u znanosti i svrstali špilju Veternicu među važna paleontološka nalazišta u ovom dijelu Europe.

Naslage su podijeljene na dva dijela:

Gornji dio naslaga istaložio se tijekom holocena (započeo prije oko 10 tisuća godina, a traje do danas). Nalazi iz tih naslaga pripadaju mlađem kamenom dobu, zatim brončanom i željeznom dobu, te rimskom periodu. Nađeno je nekoliko dobro očuvanih lubanja vrste čovjeka Homo sapiens sapiens, te fragmenti keramike i zemljanih posuda, šiljaka od jelenjeg roga i drugo. Iz razdoblja rimske kulture pronađeni su rimski novčići (rimskih careva Valentinijana II., Gracijana i Teodozija I.), fibula (brončana kopča za zakopčavanje odjeće) i svjetiljka uljanica.

Ispod ovih slojeva su starije naslage koje su nastale za vrijeme posljednjeg ledenog doba, tijekom gornjeg pleistocena (započelo prije 150 tisuća godina, a završilo prije oko 10 tisuća). Unutar ovih naslaga najobilniji su nalazi špiljskog medvjeda (više od 90% svih nalaza). U zidu ulaznog dijela špilje nađena je kamena niša u koju su neandertalci uredno ukapali lubanje špiljskog medvjeda, što upućuje na štovanje kulta špiljskog medvjeda. Tragove špiljskog medvjeda nalazimo također u ulaznom dijelu špilje u obliku uglačanih dijelova stijena, tzv. medvjeđa brušenja, uz koje su se medvjedi kretali radi lakšeg snalaženja u mraku. Uz špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus), obilni su i nalazi špiljskog lava i leoparda, špiljske hijene, nosoroga, pragoveda, golemog jelena, zatim okamenjenih kosti šišmiša, glodavaca, zvijeri poput divlje mačke itd.

Uz životinjske kosti pronađeni su i različiti alati neandertalskog pračovjeka (Homo sapiens neanderthalensis) koji su dokaz da je špilja služila ondašnjim brojnim lovcima kao sklonište i boravište. U kulturi koju je ostvario neandertalac (musterijanska kultura) najtipičnije izrađevine bile su kremeni šiljci, strugala, bodeži i drugo koji su izrađivani od kamena i kostiju. Služili su za obradu drveta ili kože, kao sječiva za meso ili oružje pri lovu.

Također su nađeni tragovi paljenja vatre i nagorjele kosti životinja. Smatra se da je pračovjek u početku često nastanjivao špilju Veternicu. Međutim, u jednom trenutku došlo je do urušavanja i gotovo je potpuno zatrpan ulaz u špilju. Od tada ljudi više nisu živjeli u njoj već su u nju samo povremeno ulazili radi lova na medvjede.

Većina nalaza iz špilje Veternice danas je pohranjeno u Zavodu za geologiju i paleontologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti http://www.hazu.hr/.


Živi svijet Veternice

Većina posjetitelja špilje na prvi pogled zaključuje da u špiljskim uvjetima nije moguć život- tama, gole oštre stijene, malo hranjivih tvari… Ipak, promatrajući biospeleološkim očima, osim šišmiša, naići ćemo na mnoštvo različitih organizama prilagođenih životu u podzemlju. Koje su to prilagodbe? Gubitak pigmenta, krila, očiju, usporen metabolizam i smanjena potreba za hranom, te razvoj osjetila opipa i mirisa, neke su od prilagodbi tih životinja.

Gdje žive?

Dva su osnovna staništa za organizme koji žive u špiljama: vodena i kopnena. Voda je jedan od najvažnijih čimbenika u podzemnim staništima. U Veternici, u kanalima iza turističkog dijela, nalazi se 15 vodenih tokova koji potječu sa šireg slivnog područja jugozapadnog dijela Medvednice. Iako bogata vodotocima, ne obiluje u istoj mjeri i vodenom faunom. Zasada su utvrđeni rakušci Niphargus stygius likanus, te pijavica iz roda Trocheta.

Kopnena fauna dominira vrstama i brojnošću, kao i iznimnim brojem endema. Neke vrste nikad ne izlaze iz špilje, tu se rađaju, žive i umiru (Troglobionti) npr. špiljski trčak Anophtalmus kaufmanni weingärtneri, podvrsta endemna za podzemlje Medvednice.

Drugi povremeno izlaze na površinu (Troglofili) – npr. šišmiši, zatim neki leptiri. Na ostacima drvene građe pojavljuju se i plodišta gljiva iz roda gnojštarki Coprinus.

Oni koji slučajno zalutaju u podzemlje nazivaju se Troglokseni.

Šišmiši
Vrste šišmiša zabilježene u špilji Veternici
Kako izgleda hranidbeni lanac u špilji Veternici?

 

DOGAĐANJA NA VETERNICI

Europska noć šišmiša

Svake godine u kolovozu europske zemlje koje su potpisnice Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (UNEP/EUROBATS), obilježavaju “Europsku noć šišmiša” - događaj koji je izuzetno važan u smislu podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite šišmiša. 2010. godine obilježena je 14. po redu Europska noć šišmiša. Već nekoliko godina i Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ obilježava ovaj dan.

Stoga ako ne znate priču o šišmišu Florijanu, sigurno još patite od predrasuda prema šišmišima. Ne brinite, mi ćemo vam omogućiti da ih se riješite postupno i bezbolno na obilježavanju Europske noći šišmiša u Parku prirode Medvednica. Kako o šišmišima postoje brojne predrasude i uz njih se vežu mnoge negativne priče, Europska noć šišmiša usmjerena je prvenstveno na edukaciju šire javnosti o tim letećim sisavcima, njihovom životnom prostoru, faktorima koji ih najviše ugrožavaju i sl. Stoga dođite u špilju Veternicu svake godine zadnju subotu u kolovozu i upoznajte Florijana. Povedite svoje dijete i zabavite se s nama!

>> Europska noć šišmiša u PPM 2010. Flash 9 (480x360, 27.37 MB)

Klikni za gledanje videa!

 

 

GALERIJA SLIKA I VIDEO


01


02


03


04


05


06


07


08


09


10


11


12


13


14


15


16




>> Špilja Veternica Flash 9 (448x352, 33.49 MB)

Klikni za gledanje videa!




Letak - ŠPILJA VETERNICA ( pdf, 1.78 MB)

Klikni za letak!

   
  Na vrh stranica
 
     
design: eko-info studio
JU Parka prirode Medvednica, Bliznec b.b., Zagreb 10000, Hrvatska
tel: 01/4586-317, fax: 01/4586-318, info@pp-medvednica.hr