Na području Medvednice nalazi se prostor poznat pod imenom „Rudarski
vrt”.
Ovaj prostor obiluje mnogim nepravilnostima kao što su podzemni
hodnici, usjeci, jalovišta, putovi i otvori što nam govori da
su se ljudi na ovom području u prošlosti bavili rudarstvom.
Rudnik Zrinski
Kralj
Matija Korvin dodijelio je 1463. godine grofu Petru Zrinskom
kraljevsku rudarsku povlasticu koja njemu i njegovu potomstvu
omogućava da na svim svojim posjedima otvore rudnike zlata, srebra
i drugih kovina. Ta povlastica omogućila je Zrinskima rudarenje
na Medvednici, na području „Rudarskog vrta”.
Potomak Petra Zrinskog, Nikola, potpisuje
1527. godine ugovor sa Zagrepčanima koji im daje pravo na rudarenje.
Tada otpočinje povijest rudarstva u Rudniku Zrinski. U povijesti
su ostali zapisi o dvojici građana Zagreba, Matiji Cinaberskom
i Jakobu Gašparinu, koji su početkom 17. stoljeća ovdje rudarili
više od dva desetljeća. Višegodišnjim radom mnogih rudara nastalo
je mnoštvo hodnika kojima danas možete prošetati.
Srednjovjekovno rudarstvo
O rudarenju na ovom prostoru postoji vrlo malo zapisa. Poznato
je da su u cijeloj Europi rudari u svojoj svakodnevnoj praksi
koristili znanja koja je Georgius Agricola opisao u svojoj znamenitoj
knjizi De Re Metallica. U ovu knjigu, često nazivanu Biblijom
rudarstva i metalurgije, Agricola je pretočio svoja bogata radna
iskustva stečena u njemačkim rudnicima.
Knjiga De Re Metallica poslužila je Javnoj ustanovi „Park prirode
Medvednica” da rekonstruira prizore srednjovjekovnog rudarenja,
te dočara izgled, odjeću i oruđe rudara onog vremena. Skulpture
rudara u prirodnoj veličini djelo su Damira Pavelića, diplomiranog
inženjera šumarstva. Vjernu sliku srednjovjekovnog rudnika upotpunjuju
zvukovi kapanja vode, udarci pijuka u stijenu, škripa drvenih
tački i prigušeni razgovori rudara.
Olovni sjajnik
Rudnik Zrinski bio je rudnik olovno-cinkove rude. Ta ruda najobilnije
sadrži mineral olovni sjajnik ili galenit koji u sebi sadrži
srebro kao primjesu. Ime galenit dolazi od grčke riječi gal što
znači sjati se. Dok šećete hodnicima rudnika, pažljivo pogledajte
okolne stijene. Sjajni se galenit u njima javlja u obliku spleta
nepravilnih žilica, uprskanja ili leća i lako ga je uočiti.
Rad u rudniku bio je izuzetno težak. Tama, velika količina vlage,
hladnoća i prašina bili su rudarska svakodnevnica. Prije silaska
u podzemne hodnike rudari bi svraćali u drvenu kapelicu Svete
Barbare koja je danas posvećena svetom Jakobu. Svojoj zaštitnici,
svetoj Barbari, rudari su posvećivali molitve zbog strahova od
vatre, navale vode, urušavanja rudnika ili nesretnog slučaja.
Na kraju radnog dana zahvaljivali su joj na sretnom izlasku iz
rudnika. Ako pozorno poslušate, čut ćete šapat starih molitvi:
Dok se spuštam u tamnu utrobu zemlje,
zaklinjem te, o slatka Barbaro,
da me čuvaš od zala,
jer ne bi me sretnim učinilo,
nezvanim ući u Božju prisutnost!”
Zanimljivosti
1. Mnogi su svećenici diljem Europe na oltarima svojih crkava
držali znamenito Agricolino djelo De Re Metallica. Budući da
je bilo na latinskom jeziku, prema potrebi su prevodili dijelove
knjige lokalnim vlasnicima ili upraviteljima rudnika.
2. Procijenjeno je da je dnevna proizvodnja rudnika Zrinski
iznosila oko 10 t rude u kojoj je bilo oko 5 kg srebra. Računa
se da je dnevno u rudniku Zrinski radilo oko trideset rudara.
3. S blagdanom Svete Barbare povezani su neki Božićni običaji.
Na dan Svete Barbare (slavi se 4. 12.) u nekim se krajevima Hrvatske
stavlja pšenica u posude, koja onda proklija i zazeleni, te postaje
Božićni ukras.
4. Skok preko kože tradicionalna je manifestacija kojom rudari
obilježavaju blagdan Svete Barbare, svoje zaštitnice. Datira
još od prvih početaka rudarenja kad su mladi rudari primani u
rudarski stalež skakanjem preko rudarskog okna, čime su simbolično
dokazivali svoju neustrašivost i spremnost za naporan rudarski
poziv. Kako su vremenom okna postala prevelika, počeli su skakati
preko kože koju su rudari nosili kao pregaču. Ovaj je običaj
sačuvan do danas, pa ga održavaju i čuvaju studenti Rudarsko-naftno-geološkog
fakulteta.
5. Postoje mnoge legende i kazivanja koja govore o tajnim hodnicima
koji vode od Rudnika Zrinski do Medvedgrada, te do Crkve Svetog
Marka na Gornjem gradu. Stjepan Dokušec piše o tome u svom djelu
Tisuću i jedna noć našega naroda iz 1935. godine.
6. U srednjem vijeku smatralo se grijehom i velikim zlom vaditi
rudu iz zemlje. Na rudarsku se djelatnost gledalo s velikim prezirom.
Smatralo se da zlato i srebro kvare ljude i tjeraju ih na zle
činove, dok se, na primjer, zemljoradnja glorificirala.
Podzemlje rudnika
odavno je napušteno. Nema rudara, njihova oruđa ni stvari povezanih
s njihovim životom. Javna ustanova „Park prirode Medvednica”
pokušala je vratiti davni život Rudniku Zrinski, dijelu naše
bogate baštine i rasvijetliti mukotrpan život i rad naših predaka.
S dubokim poštovanjem prema generacijama rudara i svemu što su
stvorili pozivamo Vas da otkrijete djelić njihovih tajni! SRETNO!
Kako doći do Rudnika Zrinski?
Automobilom: iz Zagreba: Sljemenskom cestom do planinarskog
doma „Grafičar” iz Zagorja: od Pile preko Hunjke do planinarskog doma „Grafičar” Žičarom: na vrhu pratiti planinarsku stazu br. 26 prema „Ženskom
sedlu” do „Grafičara” Pješice: od Šestinskog Lagvića do ulaza u rudnik vodi staza koja je u svom donjem
dijelu, do Kraljičinog zdenca, uređena kao poučna staza geološkog karaktera (Miroslavec).
Radno vrijeme Rudnika Zrinski:
Subota, nedjelja: 11-17 h
Radnim danom po dogovoru s Ustanovom.
Obilazak rudnika moguć jedino uz stručno vođenje
Cijene posjeta:
Odrasli: 30 kn
Studenti i umirovljenici: 20 kn
Školska djeca: 15 kn
Organizirane grupe (više od 10 osoba): 20 kn
Obiteljska karta (2 odraslih s djecom): 50 kn
Savjeti
za posjetitelje:
Temperatura u rudniku iznosi oko 12° C, te se preporuča ponijeti
slojevitu, toplu odjeću, te sportsku obuću. Za sve posjetitelje
rudnika osigurani su šljemovi. Ne preporučujemo ulazak u podzemne
prostorije osobama sa klaustrofobijom.
Projekt obnove
rudnika Zrinski omogućili:
Ministarstvo kulture; Ministarstvo zaštite okoliša prostornog
uređenja i graditeljstva; Grad Zagreb, Hrvatska turistička zajednica,
Turistička zajednica Grada Zagreba, Rudarsko-geološko-naftni
fakultet, Udruga Prominis, Geomid, Viadukt, Tempo, Hidrel, Hrvatske
šume t.d., Diners, Elicom