NAZAD

Od faune kralješnjaka, na Medvednici dolaze skoro sve skupine:

Ribe
Vodozemci
Gmazovi
Ptice
Sisavci




Ribe


potočna pastrva

Potoci Medvednice su tipični brdski potoci bujičnog tipa u kojima uobičajeno dolazi malo ribljih vrsta. Zabilježeni su: klen ( Leuciscus cephalus), te ugrožene vrste riba - potočna pastrva Salmo trutta m. fario, dvoprugasta uklija ( Alburnoides bipunctatus) i potočna mrena (Barbus meridionalis).




Vodozemci

Vodozemci, premda su kopnene životinje, još uvijek su veliki dio svoga života vezani uz vodu, gdje se hrane i razmnožavaju. Kod nas dolaze dvije skupine:

žabe (bezrepci), te vodenjaci i daždevnjaci (repaši).


jaja smeđe livadne žabe




Gmazovi

Premda je , u odnosu na Primorje i Dalmaciju , kontinentalni dio Hrvatske puno manje zastupljen vrstama gmazova ( za razliku od obrnutog odnosa kada se radi o vodozemcima ), ipak na Medvednici možemo naći nekoliko predstavnika , koji se dijele na dvije skupine : zmije i gušteri. Na području Parka prirode Medvednica nije zabilježena barska kornjača ( Emys orbicularis). Od staništa najbližeg Parku, zabilježeno je da je živjela u mirogojskoj bari zatrpanoj oko 1960.




Ptice



šojkazimovka

Na Medvednici je zabilježeno oko 70 gnjezdarica. Ptice na Medvednici raspoređene su i vezane na pojedine šumske biotope: ornitofauna se mijenja s visinom.

U nižim predjelima (gdje prevladava hrast kitnjak, grab, kesten) susrećemo najčešće brgljeza ( Sitta europaea ), plavetnu sjenicu ( Parus caeruleus ), dugorepu sjenicu ( Aegitalos cudatus ), te muharicu ( Muscicapa striata ). U hrastovim šumama naći ćemo i malog djetla ( Dendrocopos minor ), vugu ( Oriolus oriolus ); vuga je nađena i na 800 m nadmorske visine u predjelu Gorščice. Batokljun trešnjar ( Coccothraustes coccothraustes ) voli šume graba, javora brijesta, divlje trešnje, čijim se plodovima hrani. Zelendur ( Carduelis chloris ) je česta ptica uz rubove šuma u blizini naselja, oranica, polja i livada, kao i divlji kanarinac ( Serinus canaria ), te češljugar ( Carduelis carduelis ). Uz potoke čut ćemo slavuja ( Luscinia megarhynchos). Crnoglava sjenica ( Parus palustris ) obitava po vlažnim šumama s niskim slojem grmlja. U hrastovim šumama susrećemo prugastu trepteljku ( Anthus trivialis ), kratkokljunog puzavca ( Certhia familiaris ), te velikog djetla ( Dendrocopos major ) – koji je proširen od podnožja do vrha.

brgljez

U nižim predjelima u pojasu bukovih šuma, koje se nadovezuju na hrast i to u čistim sastojinama, nalazimo najmanje gnjezdarica. U bukovim šumama na sunčanim ekspozicijama sa slojem grmlja i u potočnim uvalama susrećemo zebu ( Fringilla coelebs ) – najčešću gnjezdaricu Medvednice, crvendaća (Erithacus rubecula) i prugastu trepteljku. U potočnim uvalama značajne su mala muharica ( Ficedula parva ) i šumski zviždak ( Phylloscopus sibilatrix ). Uz potoke dolazi crnokapa grmuša ( Sylvia atricapilla) – najčešća i najobičnija ptica na Medvednici, te palčić ( Troglodytes troglodytes ).


zebacrvendać

O količini hrane u potocima, odnosno o očuvanosti potoka u prirodnom stanju i nezagađenosti potoka ovise populacije vodenkoseva ( Cinclus cinclus) i pastirica - gorska ( Motacilla cinerea ) i bijela (Motacilla alba), jer se u njima hrane, gnijezde i provode uz njih najveći dio dana. To pogotovo vrijedi za vodenkosa koji potok i njegovu neposrednu okolicu gotovo nikada ne napušta (potok Kraljevec, potok Bistra, Vidak potok, potok Bliznec).

vodenkos

U biotopu bukve i jele susrećemo planinsku ornitofaunu, koja je zastupljena vrstama: lještarka ( Tetrastes bonasia ) – rasprostranjena po cijeloj Medvednici, uz potoke s mnogo grmlja i šikara, gavran ( Corvus corax ) koja je ujedno i jedna od najrjeđih ptica na gori. Škanjac ( Buteo buteo ) nastava najviše predjele Medvednice (Oštrica, Rauchova lugarnica, Goršćica). Najkarakterističnija ptica crnogoričnih predjela Medvednice (jelove šume na Oštrici) jest jelova sjenica ( Parus ater ), kukmasta sjenica ( Parus cristatus ), te planinska sjenica ( Parus montanus ) i kraljić ( Regulus regulus ).

Vrlo važne ptice koje ukazuju na kvalitetu staništa ili o kojima ovisi opstanak drugih dupljašica su
djetlići.

Strme stijene i litice, kao i drveće s dupljama, važni su za gniježđenje ptica grabljivica. To su već spomenuti škanjac, zatim, jastreb ( Accipiter gentilis ), kobac ( Accipiter nisus ), sokol lastavičar ( Falco subbuteo ) i vjetruša ( Falco tinnunculus ). Od noćnih grabljivica, tu dolaze sivi ćuk ( Athene noctua ), mala ušara ( Asio otus ) i šumska sova ( Strix aluco ). Osim navedenih, moguće je da Medvednicu naseljavaju i druge vrste dnevnih i noćnih grabljivica, no do sada nije rađeno istraživanje koje bi sistematski obradilo sve grabljivice.


kobacmala ušara



planinski ćuk

Bilo bi previše nabrajati sve vrste ptica koje naseljavaju «Park prirode Medvednica», pa ćemo na kraju još samo spomenuti jednu koju ako ugledate nemojte misliti da je neka tropska vrsta pobjegla iz kakvog ZOO dućana. To je pupavac ( Upupa epops ) koji gnijezdi u starim stablima, rubovima šume, pored livada, vinograda, obrađenih polja i voćnjaka.

pupavac




Sisavci

Postoji nekoliko skupina sisavaca na Medvednici. Dijele se na kukcojede (hrane se skoro isključivo kukcima), šišmiše , glodavce , zvijeri , te ostale sisavce u koje spadaju srna, divlja svinja i zec.