Mezozoik
(245 do 66 milijuna godina)

NAZAD

Mezozoik čine trijaske, jurske i kredne naslage.

U mezozoiku Medvednica je bila većinom prekrivena morem. Taložile su se klastične naslage; pješčenjaci i karbonatne naslage koje imaju mnoštvo morskih fosila (foraminifere, alge, konodonti). Nađene su i magmatske stijene gabro i dijabaz koje ukazuju da je dolazilo do podmorskih vulkanskih erupcija. Nekada se dijabaz vadio u kamenolomu u Gornjoj Bistri.

Dio stijene gabro

Trijas (245-208 milijuna godina) je zastupljen je brojnim karbonatnim morskim sedimentima. Najmlađi sedimenti nastali su u dijelu nešto dubljeg mora, a stariji sedimenti nastali su u toplom i plitkom moru tipa "karbonatne platforme" (pretežno dolomiti i vapnenci).

Uz ove naslage vezani su kamenolomi Podsusedsko Dolje i Ivanec.

Dolomiti u sjeveroistočnim dijelu Parka nalaze se u području Slanog potoka, u jugozapadnom dijelu Parka na području Dolje-Srednjak, u a zapadnom dijelu na području sjeverno od Podsuseda između Zakičnice i do Kamenih svatova.

U trijasu se mogu još naći tinjčasto-pjeskoviti šejlovi, siltiti te pješčenjaci.


Kameni svatovi

Jura (208-144 milijuna godina) je ostavila malo tragova karbonatnih fragmenata koji ukazuju na duboko more, te ostatke magmatskih ultrabazičnih stijena oceanskog dna (posljedica vulkanske aktivnosti) koje proviruju od Gornjeg Orešja do Puntijarke i Markovog Travnika. Također se jurski vapnenaci pretpostavljaju na malom području oko Horvatovih stuba.

U vrijeme jure javlja se i prva raspuklina kao početak formiranja Atlantskog oceana, a buduće Alpe izranjaju iz mora u obliku kordiljera.

Kreda (144-66 milijuna godina) je predstavljena gustim, porculanastim vapnencima koji su nastali u dubokom moru. U starijim stijenama Medvednice razdoblje krede obilježeno je transgresijom mora, izranjanjem kopna, postojanjem kratkotrajnih močvara i intezivnim podmorskim bazičnim magmatizmom.

Područje donjeg Orešja kraj Zeline je poznato nalazište fosila iz mezozoika, prvenstveno krede prije 100 milijuna godina. U toplom i plitkom moru nastajali su barijerni koraljni grebeni. Najpoznatiji ostaci iz krede su danas izumrli školjkaši, rudisti. Imali su oblik roga, i jednom ljušturom su prirastali za podlogu. Najpoznatiji rod je Hippurites . Tu živjeli i puževi roda Nerinea.


Rudist Hippurites

Između grebena i kopna bio je zaštićen zagrebenski lagunarni prostor u kojem su se miješale slatka i slana voda zbog dotoka rijeka. Tu su živjeli školjkaš Inoceramus , puž Actaeonella i foraminifere roda Orbitoides.

Školjka Inoceramus

Prema pučini, s druge strane grebena živjele su vrlo male pelagičke foraminifere Globotruncane i planktonske foraminifere Globigerine . Vidljive su pomoću mikroskopa na izbruscima stijena pločastog vapnenca (izgrađene zidine Medvedgrada).

Pelagička foraminifera Globotruncana

Planktonska foraminifera Globigerina