Paleozoik
(543 do 245 milijuna godina)

NAZAD

Najstarije stijene koje izgrađuju jezgru Medvednice su zeleni škriljavci, glineni škriljavci, tamni vapnenci i mramorizirani svijetli vapnenci. Razdoblja unutar paleozoika koja su vezana uz povijest Medvednice: silur, devon, karbon i perm .

Na osnovu stijena i fosila možemo zaključiti da je to područje u paleozoiku bilo dio prostranog mora koje je obuhvaćalo velik dio Europe.

U siluru (438-408 milijuna godina) je područje Medvednice bilo duboko more i u sedimentima su nađeni do danas najstariji fosili Medvednice, graptoliti (kolonije malih polipa) koje su plutale ili bile pričvršćene za dno. Graptoliti, stari 400 milijuna godina su nađeni u blizini sela Vidovec u glinenim škriljavcima.

Graptoliti

Dalje u devonu (408-360 milijuna godina) talože se vapnenci, a nalazi pelagičkih fosila pokazatelj su postojanja dubokomorske sredine.

Kod Vidovca su nađeni sićušni fosili, konodonti koji su slični zubima riba iz razdoblja devon-kabon (prije 350-300 milijuna godina). Ujedno je tu i nađen očuvan krinoid, morski ljiljan isto iz perioda devon-karbon od prije 350 do 300 milijuna godina.


KonodontiKrinoid

Karbon (360-286 milijuna godina)

U stijenama na putu od Šestina prema Kraljičinom Zdencu nađeni su tamni vapnenci koji svjedoče o dubljem moru, ponegdje s izdignutim grebenima, uz vjerojatnu prisutnost nedalekog kopna. Karbonatni sedimenti metamorfozirani su u mramore i mramorizirane vapnence. Mramorizirani vapnenci javljaju se jugoistočno od središnje zone, te su uz njih vezani kamenolomi Markuševac i Vukov Dol.

U vapnencima okolice Markuševca su nađeni slabo očuvani obrubnjaci ( Hydrozoa ) i mahovnjaci (Bryozoa) karbonske starosti .

Perm (286-245 milijuna godina).

Stijene perma tek se nagađaju u sklopu Medvednice, a mogle bi potjecati iz laguna u kojima su se taložili gips i kamena sol (Slani potok?). Tada je došlo do metamorfoze čitavog kompleksa kako permskih, tako i starijih stijena do facijesa zelenih škriljavaca.

Zeleni škriljavac

Prisutne su i pojave olovnih i cinkovih ruda (galenit i sfalerit) koje su se nekad otkopavale u "Francuskim rudnicima" i "Zrinskim rudnicima". Hodnike u rudniku Zrinski izgrađuju dolomitne stijene iz paleozoika. Zeleni škriljavci su bili korišteni kao građevinski kamen (izgrađen Tomislavov dom, Sljemenska kapelica).

Dolomiti u rudniku Zrinski