BILJKE

Radi inventarizacije biljaka, JUPPM je još 2003. kupila studiju «Vaskularna flora Parka prirode Medvednica» od Hrvatskog botaničkog društva (dr. sci. Toni Nikolić). Za 16 zaštićenih vrsta dane su karte rasprostranjenosti u obliku GIS sloja (ArcView) sa pripadajućim atributnim tablicama za lokalitete.

U studiji «Vaskularna flora Parka prirode Medvednica», ukupno je popisano 1346 svojti, (59 podvrsta). Od 20 zaštićenih svojti na području «PP Medvednica», 2 su navedene u literaturi sa nepoznatim lokalitetom, a za 2 je dvojbeno da li uopće postoje na području Parka. Zabilježeno je 14 endemskih, 58 kultiviranih, 29 naturaliziranih i 93 vrste sa kategorijama ugroženosti, od kojih je 6 kritično ugroženih (CR), 15 ugroženih (EN), 32 osjetljivih (VU), 10 najmanje zabrinjavajućih (LC), 28 nisko rizičnih (NT) i 2 u kategoriji regionalno izumrlih (RE).

Za potrebe budućeg Plana upravljanja, naručuju se 2004. godine karte rasprostranjenosti nekih ugroženih, endemskih i drugih važnijih biljnih svojti (invazivne, alergogene, termofilne, te neke svojte značajne za ugrožene vrste leptira) u obliku GIS sloja (ArcView) sa pripadajućim atributnim tablicama za lokalitete.

Na osnovu izvješća o rasprostranjenosti odabranih svojti vaskularne flore PPM, u GIS-u se radi grupiranje podataka o lokalitetima ugroženih i zaštićenih vrsta biljaka u svrhu prostorne analize za potrebe Plana upravljanja i Prostornog plana

LEPTIRI

S obzirom da su danji leptiri dobri pokazatelji ravnoteže u prirodi i stupnja očuvanosti nekog područja, jer zbog specifične biologije brzo odgovaraju na promjene u staništu, smatraju se dobrim indikatorima i često se koriste za monitoring tj. sustavna promatranja okoliša. Iz tog je razloga JUPPM naručila od Društva za istraživanje prirode Hrvatske – Natura (Martina Šašić, dipl. ing.) «Stanje istraženosti faune danjih leptira Parka prirode Medvednica».

Na osnovu pregleda literaturnih podataka, te zbirki Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, utvrđeno je nulto stanje: 107 vrsta leptira sa popisom lokaliteta, od čega je 6 zaštićenih i 12 ugroženih. Dan je popis literature, te su predložene mjere zaštite i aktivnosti koje je potrebno dalje poduzeti.

PTICE

Vodenkos i pastirice «Parka prirode Medvednica» - HAZU, Zavod za ornitologiju (Davor Ćiković, Dragan Radović, Krešimir Mikulić i Sanja Barišić). Svrha istraživanja bila je utvrđivanje stanja populacija vodenkosa, bijele i gorske pastirice.

Utvrđeno je ukupno 38 parova bijelih pastirica rasprostranjenih na 23 potoka, 90 parova gorskih pastirica rasprostranjenih na 28 potoka i 7 parova vodenkosa rasprostranjenih na 7 potoka. Dok su obje vrste pastirica na Medvednici brojne i široko rasprostranjene te manje ugrožene eventualnim promjenama u ekosustavu, populacija vodenkosa je relativno mala i izolirana te zato vrlo osjetljiva. Bilo kakve promjene u staništu, kao što su promjena kvalitete voda, promjena strukture staništa uzrokovana uređivanjem potoka (npr. betoniranje korita), melioracije, ostavljanje trupaca u potoku prilikom sječe šuma, izgradnja puteva, odlaganje otpada i sl. mogu drastično smanjiti populaciju vodenkosa na Medvednici, pa čak i ugroziti opstanak ove vrste u Parku.

Donacijom sredstava od Vodoprivrede Zagreb, 2005. godine načinjen je monitoring, odnosno praćenje stanja ovih populacija ptica na 20 potoka. Osim samog praćenja broja jedinki svih vrsta, za povećanje populacije vodenkosa postavljeno je i 15 kućica za njihovo gniježđenje na 4 potoka. Kod svih vrsta utvrđen je zanemarivo veći broj parova nego 2004. godine. Opća je procjena da su populacije istraživanih vrsta stabilne.

INVENTARIZACIJA ŠPILJSKE FAUNE

Ekološka analiza i inventarizacija faune prirodnih i umjetnih speleoloških objekata u "Parku prirode Medvednica"

2005. godine predana su konačna izvješća za projekt koji je bio podijeljen u dva dijela - jedan za prirodne i jedan za umjetne speleološke objekte. Voditelj projekta je Roman Ozimec, dipl.ing.agr. i izvelo ga je Hrvatsko biospeleološko društvo. Svi speleološki objekti na području Parka prirode Medvednica su opisani, a za istraživane objekte su dane koordinate, izvršene su mikroklimatske izmjere, prvenstveno temperature i vlage zraka, kao i fotografiranje speleoloških objekata.

Obradom materijala utvrđene su neke svojte po prvi puta za faunu Medvednice, neke za područje kontinentalne Hrvatske, a neki nalazi predstavljaju svojte nove za znanost. Na kraju elaborata navode se Mjere za očuvanje staništa i živog svijeta, te gospodarsko korištenje prirodnih speleoloških objekata, kao i Prijedlog monitoringa.

Ekološka analiza i inventarizacija faune špilje Veternice u "Parku prirode Medvednica"

Ove godine dano je završno izvješće za projekt započet 2003. godine. Kao i kod prethodna dva istraživanja speleofaune, projekt je izvodilo Hrvatsko biospeleološko društvo, sa voditeljem Romanom Ozimcem, dipl.ing.agr.

Kao i kod ostalih prirodnih, te umjetnih speleoloških objekata, nađeno je nekoliko svojti novih za faunu Veternice od kojih su neke po prvi puta utvrđene za faunu Parka, neke za područje kontinentalne Hrvatske, a neki nalazi predstavljaju možda i svojte nove za znanost.

O samom projektu i njegovim rezultatima objavljeno je nekoliko priloga u periodičnim tiskovinama (Meridijani, Ekološki glasnik), a neki od rezultata istraživanja obrađeni su u okviru stručnih i znanstvenih radova (Ozimec, 2004), te magistarskih radova (Ozimec, 2005). Prilikom istraživanja u siječnju 2005. godine za potrebe HTVa snimljena je reportaža.

Istraživanje ekologije šišmiša u špilji Veternici i prijedlog njihovog trajnog monitoringa

Ovo istraživanje započeto je 2003. godine i provelo ga je Hrvatsko biospeleološko društvo, voditelj mr.sci. Daniela Hamidović, dipl.ing. biol., u svrhu procjene utjecaja posjetitelja na aktivnost šišmiša u špilji Veternici.

U špilji su postavljeni instrumenti koji automatski mjere temperaturu i vlagu svakih 5 minuta. Do sada je u špilji zabilježeno 14 vrsta šišmiša.

Prema preporukama D. Hamidović i savjetima domaćih i međunarodnih stručnjaka ispred špilje i na samom ulazu u glavni kanal špilje postavljene su rešetke za zaštitu šišmiša - prva "bat-friendly" vrata postavljena u Hrvatskoj.