pp-medvednica-biljni-svijet-1

Biljni svijet

Biljni svijet Medvednice vrlo je bogat, raznolik i zanimljiv. Flora, rimska boginja proljeća i cvijeća, dosad na Medvednici bilježi 1205 vrsta i podvrsta, što čini oko 23% ukupne vaskularne flore Hrvatske.

Raznolikost biljnog svijeta Medvednice velikim je dijelom posljedica klimatskih promjena koje su se događale u Zemljinoj povijesti. Medvednica je prijelazno područje na kojem se susreću vrste različitih biljno-geografskih regija. Osim toga, ljudskim je djelovanjem stvoren vrijedan mozaik travnjaka, vinograda, voćnjaka, i obradivih površina s različitim ratarskim kulturama, koji zajedno s prirodnim staništima uvećavaju biološku raznolikost svojim vrstama.

Šume

Biljni pokrov Medvednice najvećim dijelom predstavljaju prirodne i očuvane šume. Zbog razvedenosti reljefa, raznovrsnih geoloških podloga i tipova tla ovdje se pojavljuje čak 12 šumskih zajednica, koje pokazuju izrazitu zonaciju, tj. raspodjelu tipova ovisno o nadmorskoj visini i ekspoziciji.

pp-medvednica-biljni-svijet-suma-1

Brežuljke u podnožju pokriva šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, čineći prsten oko čitave planine. Ova je šuma velikim dijelom iskrčena radi naselja i poljoprivrednih zemljišta. Na blagim padinama iznad 300 m raste šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena, tijekom jeseni vrlo posjećena radi sabiranja kestena. Na toplim, jugu izloženim grebenima pojavljuje se šuma hrasta kitnjaka s runjikom. Iznad kitnjakovih šuma pojavljuju se bukove šume koje prekrivaju najveći dio Medvednice: bukova šuma s bekicom jednoličnog sastava te ilirska brdska bukova šuma s mrtvom koprivom, znatno bogatija vrstama. Iznad 800 m dolazi prepoznatljiva panonska šuma bukve i jele. U vlažnim, hladnim uvalama vršnog pojasa mjestimično se pojavljuje šuma gorskog javora i običnog jasena. Zanimljiva je i reliktna šuma lipe i tise koja raste na vapnenačkoj podlozi na samo nekoliko lokaliteta (Horvatove stube, Lipa-Rog), a bogata je rijetkim i termofilnim vrstama. Na južnim padinama pojavljuje se na karbonatnoj podlozi termofilna šuma hrasta medunca i crnog jasena te šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom. Uz veće vodotoke u podnožju raste šuma crne johe s dugoklasim šašem, a osobitost je ovog brdskog područja tipična nizinska šuma hrasta lužnjaka i običnog graba koja raste u parku oko dvorca Golubovec.

Upravo zbog raznolikosti šuma na Medvednici 1963. je proglašeno čak 8 posebnih rezervata šumske vegetacije u kojima je gospodarenje svedeno na održavanje prirodne ravnoteže.

Kako su na Medvednici najrasprostranjenije šume bukve, narod je naziva „majkom svih šuma“. Od njezina drveta izrađuje se namještaj i brojni drugi korisni predmeti, a često su se u bukove šume tjerale svinje da se nahrane njezinim izdašnim plodovima – bukvicama. U sklopu Parka prirode nekoliko je zaista lijepih lokaliteta brdske bukove šume: šumski rezervati Mikulić potok – Vrabečka gora i Pušinjak – Gorščica.

pp-medvednica-biljni-svijet-suma-2

Zaštićene biljke Medvednice

U Parku je zabilježena 91 strogo zaštićena vrsta. Jedna od strogo zaštićenih vrsta je i tisa (Taxus baccata), lijepa četinjača koja se uspješno uzgaja u gradovima, ali je na svojim prirodnim staništima diljem Europe vrlo rijetka i ugrožena. Na Medvednici pojedinačno raste na sjenovitim i vlažnim mjestima bukovih i bukovo-jelovih šuma, a u predjelu Horvatovih stuba i Lipe čini posebnu biljnu zajednicu – šumu tise i lipe. Najljepšom medvedničkom tisom smatra se ona na Krumpirištu, stara preko 1000 godina!

pp-medvednica-biljni-svijet-tisa-1

Tisa

pp-medvednica-biljni-svijet-tisa-2

Tisa

Od strogo zaštićenih vrsta na Medvednici možemo pronaći i dvije vrste ljiljana: kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) i ljiljan zlatan (Lilium martagon). Njihovi prekrasni cvjetovi krase planinu od lipnja do kolovoza te su, usprkos zakonskoj zaštiti, česta meta nesavjesnih sakupljača.

pp-medvednica-biljni-svijet-kranjski-ljiljan

Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum)

pp-medvednica-biljni-svijet-zlatni-ljiljan

Ljiljan zlatan (Lilium martagon)

Zaštićene su i sve medvedničke orhideje ili kaćuni. Žive na različitim staništima pa njihovi neobični cvjetići od proljeća do kraja ljeta ukrašavaju planinske livade, proplanke i rubove šuma, a možemo ih naći i u dubokom šumskom hladu. Za razliku od tropskih orhideja koje su česte u uzgoju, europske je kaćune izuzetno teško uzgajati. Oni, naime, ne vole seljenje: žive u simbiozi s posebnim gljivicama u tlu koje su jako osjetljive na bilo kakva gnojiva ili fungicide pa u kulturi najčešće ugibaju, a s njima ugibaju i kaćuni.

Kaćuni su izrazito prilagođeni oprašivanju kukcima, a posebno su u tome uspješne vrste roda Ophrys ili kokice. Njihovi cvjetovi oblikom, bojom, mirisom i drugim osobinama oponašaju izgled pojedinih kukaca, o čemu govore i njihova imena: kokica paučica (Ophrys sphegodes), kokica pčelica (O. apifera), kokica mušica (O. insectifera) i bumbarova kokica (O. fuciflora).

pp-medvednica-biljni-svijet-kokica-paucica

Kokica paučica (Ophrys sphegodes)

pp-medvednica-biljni-svijet-kokica-pcelica

Kokica pčelica (O. apifera)

pp-medvednica-biljni-svijet-kokica-musica

Kokica mušica (O. insectifera)

pp-medvednica-biljni-svijet-bumbarova-kokica

Bumbarova kokica (O. fuciflora)

Ljiljane i orhideje na Medvednici ćemo sresti relativno rijetko i odmah ćemo primijetiti njihovu posebnost. Međutim, opasnost od izumiranja prijeti i nekim biljkama za koje se čini da dolaze u neiscrpnim količinama pa ih mnogi posjetioci Parka beru i ne sluteći da time doprinose njihovom uništavanju. U prvom redu to su proljetnice poput visibaba, šafrana, pasjeg zuba, kukurijeka i šumarica, a velika je šumarica (Anemone sylvestris) čak kritično ugrožena te joj diljem Europe prijeti neposredna opasnost od izumiranja.

pp-medvednica-biljni-svijet-sumarica-1

Šumarica (Anemone sylvestris)

Zato pozivamo posjetitelje da što češće dolaze u posjet prekrasnom biljnom svijetu Medvednice i ostave ga netaknutim kako bi mogli uživati u svakom sljedećem susretu s njim.

Gljive – posebno carstvo

Gljive su sasvim neobično i nedovoljno istraženo carstvo živih bića. One ne mogu vršiti proces fotosinteze kao biljke, a opet se ne mogu niti kretati poput životinja. Do danas je u svijetu opisano oko 100 000 vrsta gljiva, iako se pretpostavlja da je njihov broj daleko veći.

Na Medvednici je dosad zabilježena 81 vrsta gljiva od kojih su mnoge rijetke i ugrožene te stoga i uživaju zakonsku zaštitu. Zanimljiv je podatak da je dosad na Medvednici zabilježeno i dvadeset i jedna vrsta gljiva koje nisu pronađene nigdje drugdje u Hrvatskoj! Imena su im neobična i mnogolika poput njih samih: smeđelisna prljavica, crvena trepavčica, ljubičasto-zelena koprenka, borova bodljočaška, kestenova gubovka, ljubičasto siva vlažnica, ljepolisna puževica, maslinasta pločica, crveneća livadnica, itd.

Za očuvanje biološke raznolikosti gljiva i drugih vrsta biljaka i životinja od velikog su značenja stara, mrtva stojeća i ležeća stabla u šumama. Zato gospodarenje šumama u Parku prirode zahtijeva i posebne mjere kao što su ostavljanje mrtvih stabala, povećanje udjela zrelih stabala, stabala s dupljama, itd.

Gljive se koriste u kuhinjama, medicini, pa i u religijskim ritualima još od najstarijih civilizacija, pa i medvednički izletnici često uživaju u okusima vrganja, lisičica, sunčanica, bukovača i drugih.

Potaknuti zovom prirode i novim trendovima u društvu mnogi se odlučuju na branje i konzumiranje gljiva, ali u to carstvo treba ulaziti s velikim oprezom. U Parku prirode Medvednica rastu i neke vrlo otrovne ili čak smrtonosne gljive! Zato je iznimno važno biti sasvim siguran da se radi o jestivoj vrsti prije nego odlučite ubrati neku gljivu.