Opasnosti u šumi

Krpelji

Krpelji su u prirodi rasprostranjeni vrlo široko, pa ih tako ima i na Medvednici – u šumama i šikarama, uz livade, živice i šumske putove. Krpelji se najlakše prihvate ako se ljudi kreću uz nisko grmlje ili šikaru, a pogoduje im i odjeća od materijala s dlačicama (vuna, flanel) na kojima se krpelji najlakše zadrže.

Osim što su neugodni, medvednički krpelji mogu svojim ubodom na čovjeka prenijeti i dvije ozbiljne bolesti: virusni krpeljni meningoencefalitis i bakterijsku infekciju poznatu pod nazivom Lyme-borrelioza. Srećom, vrlo je malo zaraženih, te tako i potencijalno opasnih krpelja, ali svejedno moramo imati na umu i tu mogućnost.

Zato je u doba najveće aktivnosti krpelja (5.-7. mjesec) dobro birati šire putove i izbjegavati  provlačenje kroz gustiš te nositi odjeću od glatkih materijala. Svakako je nužno nakon svakog povratka s Medvednice odmah se pregledati po cijelom tijelu (djecu posebno pažljivo), pa krpelja koji se prihvatio što prije odstraniti. Na taj se način praktički potpuno izbjegava mogućnost zaraze jer je krpelju potrebno nekoliko sati od trenutka prihvaćanja da uspije prenijeti zarazu.

Najbolje je pokušati krpelja omamiti alkoholom (poklopiti vatom natopljenom alkoholom i držati  3-5 min), a zatim ga uz pomoć pincete prihvatiti što bliže glavi i opreznim, smirenim potezanjem u raznim smjerovima izvući ga van. Na krpelja ne treba stavljati ulje, lak za nokte, i dr., kako se takvim podražajem ne bi potaknulo njegovo grčenje i veći ulaz možda zaraznog materijala u ubodnu ranicu.

Od skidanja krpelja ne treba odustati ako ne ide lako, i na primjer tek drugog dana potražiti liječničku intervenciju, već svakako otkinuti barem tijelo (zadak) jer zaostalo rilce u koži više ne može utjecati na nastanak zaraze. Kasnije se onda možemo u miru pozabaviti odstranjivanjem rilca sami ili kod liječnika.

Ako krpelj ipak duže ostane na tijelu, na primjer preko noći ili nekoliko dana, mogao je, ako je bio zaražen, prenijeti zarazu na čovjeka. U prvih nekoliko dana nakon toga, moguće je tzv. pasivnom imunološkom zaštitom zaštiti se od krpeljnog virusnog meningoencefalitisa. Savjet i odgovor o mogućnosti i potrebi takve zaštite može se  potražiti  u Epidemiološkoj  službi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Borelioza  Lyme, koja najčešće započinje upadljivim kožnim crvenilom na mjestu uboda, liječi se u toj početnoj fazi uspješno antibioticima. Zato je preporučljivo mjesto uboda kroz mjesec dana nadzirati i u slučaju pojave crvene kožne promjene od nekoliko centimetara, potražiti liječnika.
Oni ljubitelji Medvednice koji je posjećuju često, a osobito oni koji se više izlažu mogućnosti uboda krpelja kretanjem kroz gustiš ili uz grmlje, mogu se preventivno zaštiti od krpeljnog meningoencefalitisa cijepljenjem.

Na kraju treba istaknuti da krpelji nikako ne bi trebali biti razlogom za izbjegavanje odlaska u prirodu. Uz malo opreza i pozornosti, a po potrebi i uz imunološku zaštitu, odlasci u prirodu mogu biti posve sigurni i za čovjeka blagotvorni.