pp-medvednica-geologija-2

Geologija

Dio medvedničkih stijena nastao je taloženjem na dnu prastarih mora, koja su u davnoj prošlosti vladala Zemljom, o čemu svjedoče fosili raznovrsnih morskih organizama pronađeni u stijenama na raznim dijelovima Medvednice. Ta su se mora tijekom burne geološke povijesti povlačila i nadolazila, bivala plića ili dublja, slanija ili manje slana, pa je naša planina povremeno bila potpuno potopljena, a povremeno je virila kao otok okružen nepreglednim morem ili pak manjim jezerima i močvarama.

Medvedničke su se stijene izdigle na svoj današnji položaj u burnim procesima podizanja i spuštanja, nabiranja i lomova zemljine kore, pa je Medvednica zapravo rođena prije oko 12 milijuna godina kada se njezin današnji središnji dio uzdigao između dubokih pukotina (rasjeda).

Zbog burne i raznolike geološke povijesti na Medvednici nalazimo sve tri osnovne vrste stijena: magmatske (nastale hlađenjem lave), sedimentne (nastale taloženjem djelića drugih stijena ili biljnih i životinjskih ostataka u dubokim morima) i metamorfne (nastale od obje skupine prvotnih stijena, uslijed povišenog tlaka i temperature).

Glavni trup planine izgrađen je od metamorfnih stijena među kojima se ističe zeleni škriljavac. Taj je kamen postao svojevrsnim zaštitnim znakom Medvednice te krasi pročelja mnogih medvedničkih objekata, kao što su Tomislavov dom i kapelica Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata.

Još jedan poznati medvednički kamen je litotamnijski vapnenac ili litavac. Zajedno s trijaskim dolomitima, on u zapadnom dijelu Medvednice čini jedinstvenu kršku zonu. Iako su krške pojave donekle skrivene pod mlađim holocenskim naslagama i gustom vegetacijom, ipak su tu prisutni brojni krški oblici poput špilja, jama, vrtača, krških dolina i ponikava. Krško polje Ponikve je poput velike spužve u kojoj potoci naizmjence izviru i poniru, pojavljuju se i nestaju. Poniranjem voda s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama nastala je i špilja Veternica koja se sa svojih više od 7000 m otkrivenih kanala ubraja među najdulje špilje u Hrvatskoj! Razigrane krške oblike na Medvednici možemo još vidjeti na području Horvatovih stuba i vapnenačkom dijelu Lipe i Roga.

Ljudi su od davnina iskorištavali to kameno blago, pa prvi kamenolomi na Medvednici potječu još iz rimskog doba. Danas je od 12 medvedničkih kamenoloma aktivan samo jedan: Ivanec u kojem se vadi dolomit. Od već spomenutog litotamnijskog vapnenac građena je i katedrala, dijelovi mirogojskih arkada te portali mnogih zagrebačkih kuća.

Napuštene kamenolome često posjećuju znanstvenici i zaljubljenici u prirodu jer se u njima mogu naći brojni fosili i minerali.

Geološki stupovi

O složenoj geološkoj povijesti Medvednice te njezinim stijenama i mineralima više možete saznati s geoloških stupova postavljenih na glavnim ulazima u Park, na Bliznecu i u Bistri. U stupove su kronološkim redom ugrađene raznolike stijene koje grade planinu, od najstarijih (glinenih škriljavaca), do najmlađih (litotamnijskih vapnenaca).

Poučne staze

Geologiji je posebno posvećena poučna staza Miroslavec koja vodi od Šestinskog Lagvića do Kraljičinog zdenca, a priče o geološkoj prošlosti Medvednice pronaći ćete i na mnogim poučnim pločama koje je Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ postavila diljem planine.

pp-medvednica-geologija