pp-medvednica-medvedgrad-1

Medvedgrad

Na Malome Plazuru, vrhu na južnom dijelu Medvednice, ugnijezdio se slikoviti srednjovjekovni burg koji već osam stoljeća bdije nad Zagrebom.

Izgrađen je 1254. godine, nakon katastrofalne provale Tatara koji su u razarajućem naletu poharali ove prostore i do temelja porušili i spalili tadašnji Zagreb, koji se sastojao od građanskog Gradeca i biskupskog Kaptola. Iako izgrađen prvenstveno za zaštitu građana, biskupa i crkvenog blaga, Medvedgrad je zbog svog savršenog strateškog položaja stalno bio u središtu imovinsko – političkih previranja. U svojoj je povijesti promijenio brojne gospodare koji su ga dobivali ili gubili u raznim ženidbenim kombinacijama, kupoprodajama, spletkama ili čak zavjerama. Iako fantastično utvrđen i uvijek spreman za borbu, Medvedgrad nikada nije bio napadnut. Naprotiv, medvedgradski su gospodari svoju riznicu i skladišta nerijetko popunjavali pljačkanjem okolnih sela, a znali su, bilo političkom, bilo oružanom silom, nasrnuti i na sam Zagreb. Najzloglasniji među njima bili su grofovi Celjski, koji su sredinom 15. stoljeća vršili takav teror nad gradom da su mnogi stanovnici Gradeca pobjegli iz svojih domova. Čak i danas podsljemenskim selima kruže zastrašujuće priče o grofici Barbari Celjskoj – zloglasnoj Crnoj Kraljici.

Medvedgrad je napušten 1590. godine, nakon što je utvrdu porušio strašan potres, pa su se njezini posljednji vladari Gregorijanci preselili u puno moderniji i ugodniji dvorac u Šestinama. Od tada utvrđeni grad na brijegu stoljećima propada. Dugo su ga posjećivali samo pustolovi i lovci na blago koje je, navodno, negdje pod gradom sakrila slavna Crna kraljica.

Tek je 1979. počelo sustavno arheološko istraživanje, konzervacija zidina i rekonstrukcija pojedinih dijelova tog hrvatskog srednjovjekovnog burga. Tako je iz ruševina iznikla osmerokutna kapela sv. Filipa i Jakova, južna obrambena kula, palas – palača za stanovanje i još neki dijelovi drevne utvrde.

Godine 1994. pod južnom je kulom podignut „Oltar domovine“, djelo kipara Kuzme Kovačića, u kojem gori vječni plamen u čast svim hrvatskim junacima.

Današnji posjetitelji Medvedgrada mogu samostalno ili uz vodiča istražiti ovu drevnu utvrdu te na licu mjesta svjetlima spoznaje osvijetliti „mračni“ srednji vijek, a suvenir za uspomenu mogu pronaći u našoj suvenirnici u Velikom palasu.

U skoroj budućnosti, na Medvedgradu se planira i gradnja modernog centra za posjetitelje, koji će udahnuti novi život ovom srednjovjekovnome gradu u planini.

Događanja na Medvedgradu

Srednjovjekovni dani na Medvednici

Uspavani Medvedgrad kao nekim čudom oživi svaki zadnji vikend u rujnu – njegove drevne zidine zaposjednu Crna Kraljica i njezina dvorska svita, plemeniti vitezovi i luckaste dvorske lude, a oko same utvrde smjesti se pravi srednjovjekovni sajam! Posjetitelji svake godine mogu uživati u viteškom turniru, a i sami se okušati u viteškim disciplinama, iskovati vlastiti srebrnjak, kušati jela i pića spravljena po srednjovjekovnim receptima, slušati srednjovjekovnu glazbu, susresti medvedničke coprnice, pa čak i isprobati prave srednjovjekovne sprave za mučenje! Pozivamo Vas da zadnji vikend u rujnu provedete na Medvedgradu i zajedno s nama otputujete u daleki srednji vijek!

pp-medvednica-medvedgrad-3

Medvedgradske glazbene večeri

U mjesecu srpnju, kada se zagrebački asfalt topi od vrućine, a ljudi očajnički traže svaki dašak svježine, na Medvedgradu se odvijaju koncerti upotpunjeni jedinstvenim medvedgradskim ozračjem, s predivnim pogledom na svjetla Zagreba i zvjezdanog neba!

pp-medvednica-medvedgrad-2

Medvedgradska vrata otvaraju se sat vremena prije koncerta, kako bi posjetitelji mogli prošvrljati među drevnim zidinama, zaviriti u njihove tajne zakutke i osluhnuti njihove poviješću natopljene priče. Koncerte možete pratiti s drvenih klupica, jastuka, stepenica i zidića, a slobodno možete ponijeti i svoj jastuk, dekicu ili ribički stolčić te uživati u iznimnim glazbenim doživljajima s pogledom na Zagreb noću. Osim pozitivne energije i udobnih cipela ne zaboravite ponijeti i vestu, jer na Medvednici i ljeti može biti prohladno!

Pogledaj Letak Medvedgrad – srednjovjekovni grad

Posebna ponuda

  • Fotografiranje mladenaca
  • Najam velikog palasa za prezentacije
  • Mogućnost najma grada za organiziranje događanja

Radno vrijeme

Gradska vrata otvorena su:

  • Travanj – listopad od 11:00 – 19:00 sati svaki dan osim ponedjeljkom
  • Studeni od 10:00 – 18:00 sati vikendom
  • Prosinac – ožujak – zatvoren osim prema najavi i dogovoru s Javnom ustanovom “Park prirode Medvednica”

Cijene ulaznica

  • Ulaz na Medvedgrad – 15,00 kn
  • Ulaznica za Medvedgrad – pojedinačna
    tijekom održavanja manifestacija na Medvedgradu – 20,00 kn
  • Ulaz sa stručnim vođenjem za grupe (10 i više osoba) – 25,00 kn
  • Godišnja ulaznica Medvedgrad – 100,00 kn

Kontakt

Centar za posjetitelje – Medvedgrad
Prilaz Kraljičinom zdencu bb, Zagreb
Javna ustanova „Park prirode Medvednica“
Bliznec 70
10000 Zagreb
Tel: +385 1 4586 317
Fax: +385 1 4586 318
info@pp-medvednica.hr
www.pp-medvednica.hr

NAPOMENA: Za posjet većih grupa potrebna je prethodna najava i dogovor s Javnom ustanovom „Park prirode Medvednica“. Prijaviti se možete na telefon ili putem e-maila. Dobro je provjeriti radno vrijeme pod Novosti jer je ono podložno promjenama zbog sezonskog rada.

Kako doći

  • Javni prijevoz/pješice:
    Črnomerec – Lukšić – autobusna linija 128, pa pješice od Lukšića preko Himpera asfaltnom cestom do Medvedgrada – oko sat vremena hoda
    Mihaljevac – Britanski trg – linija 102 do Šestinske crkve, zatim pješice planinarskom stazom broj 12 (od Lagvića do Medvedgrada) – oko sat vremena hoda
  • Automobilom:
    Od Lukšića preko Himpera, od Himpera do Medvedgrada jednosmjernom asfaltnom cestom, a povratak ide jednosmjerno od Kraljičinog zdenca do Šestinske crkve.
    NAPOMENA: Cesta je jednosmjerna!

Jeste li znali?

  • Medvednički su vladari u svojoj planinskoj utvrdi ponekad skrivali i jako važne goste, čak kraljevskog ranga. Tako je tu boravio i Jannus Pannonius, poznat i kao Ivan Česmički, svestrani mislilac svojega doba, humanist, pjesnik i diplomat, biskup i nakratko čak ban Slavonije koji se pred kraj života uključio u zavjerenički pokret protiv kralja Matije Korvina. Urota nije uspjela, a Jannus Pannonius se sklonio kod zagrebačkog biskupa Osvalda Thuza na Medvedgrad gdje je umro 1472. Svestrani se pjesnik i znanstvenik bavio i astronomijom te je u svojim djelima puno prije Nikole Kopernika zabilježio ideju o Suncu, gospodaru zvijezda.
  • Sukob posljednjeg medvedgradskog gospodara Stjepka Gregorijanca i Zagrepčana opisao je August Šenoa u romanu Zlatarovo zlato kojega generacije hrvatskih školaraca pamte po ljubavnoj priči između Stjepkovog sina Pavla i Dore Krupićeve, kćeri gričkog zlatara. U začaranom krugu političkih spletki, mržnje i osvete zabranjena je ljubav završila tragično, a medvedgradski je Romeo ostao bez svoje zagrebačke Julije.
  • U morima mezozoika (prije 245 do 66 milijuna godina) taložili su se vapnenci često sastavljeni isključivo od skeletnih ostataka raznih morskih organizama (školjkaša, puževa, bodljikaša, mikroskopskih krednjaka, itd.). Upravo sićušne krednjake možemo smatrati graditeljima Medvedgrada jer je najveći dio grada izgrađen od pločastog vapnenca sastavljenog gotovo isključivo od njihovih mikroskopskih kalcitnih ljušturica. Kamenolom u kojem se vadio taj kamen bio je smješten nekoliko stotina metara od Medvedgrada, a na istome je mjestu ponovo otvoren radi dobivanja materijala za njegovu rekonstrukciju.

pp-medvednica-medvedgrad-4