Druge atrakcije

Gorsko zrcalo

Neobično glatka i tamna vapnenačka stijena Gorskog zrcala skrivena u gustoj šumi iznad Markuševačke Trnave jedna je od najatraktivnijih prirodnih znamenitosti Parka prirode.
Ta impresivna, 30 metara visoka stijena oduvijek je mamila ljude da se po njoj popnu, što je tek 60-tih godina 20. stoljeća uspjelo alpinistima Antonu Filipčiću i Neđi Jakiću koji su tehničkim penjanjem prvenstveno ispenjali “centralu”. Danas su svi smjerovi na Zrcalu ispenjani i slobodnim načinom, a stijena je i dalje omiljeno vježbalište zagrebačkih alpinista i speleologa, koji se često upravo ovdje prvi put susretnu s „prelaskom preko ruba“, kada se, učeći tehnike spuštanja po užetu, s vrha te legendarne stijene otisnu u „vertikalni svijet“.

Kako bi ovaj prekrasni lokalitet približili i ostalim posjetiteljima planine, djelatnici Javne ustanove ˝Park prirode Medvednica˝ su u suradnji s Hrvatskim vodama nedavno uredili pristupni put do Gorskog zrcala uz koji su postavljene i poučne ploče, sagradili drveni mostić preko potoka i obnovili nadstrešnicu s klupama i stolovima uz potok u samom podnožju stijene. Zato ne morate biti ljubitelji „ekstremnih“ sportova da biste posjetili to dražesno malo izletište s pogledom na najimpresivniju medvedničku stijenu na kojem će svaki ljubitelj prirode pronaći ugodno osvježenje od gradske vreve.

Do Gorskog Zrcala vodi markirani put od kapelice sv. Vida u Markuševačkoj Trnavi.

Slap Sopot

pp-medvednica-druge-atrakcije-2

U zapadnom dijelu Medvednice, sakriven u dubokome klancu Vrabečke gore nalazi se najveći medvednički slap Sopot, kojim se voda potoka Vrapčaka obrušava s 9 metara visoke stijene. Iznad slapa sagrađen je drveni most s kojeg se pruža izravan pogled na taj prirodni dragulj u gustoj šumskoj hladovini, do kojeg se kroz krošnje probije tek poneka zraka sunca, stvarajući malene duge i čudesne sjene u igri s raspršenim vodenim kapima. Tijekom ljeta, u ovom se skrovitom kutku planine gotovo uvijek može pronaći ugodno osvježenje, osim za jakih suša, kada slap može i presušiti. Za jakih zima slap se smrzne pa među njegovim raskošnim sigama, kaskadicama i “svijećama”, penjači treniraju penjanje u ledu.

Do slapa je najlakše doći s livade Ponikve, putem broj 8 ili 1M (oko sat i pol hoda), ili pak iz Gornjeg Vrapča stazom broj 4, koja prolazi pored manjeg slapića Ferendol i izvora Družinec, uz koji je postavljeno romantično odmorište s klupama na šumskome proplanku (oko 2 sata hoda).

Kameni svatovi

Pri pogledu na zapadne obronke Medvednice mogu se vidjeti dojmljive, gole, dolomitne stijene – Kameni svatovi. Ako ih posjetite, bit ćete nagrađeni možda najljepšim pogledom na Hrvatsko zagorje, a za jasnih dana mogu se vidjeti čak i Alpe. Do Kamenih svatova najlakše je doći iz Jablanovca markiranim planinarskim putem broj 7 za manje od sat vremena hoda.

Legenda o nastanku ovih stijena priča se diljem Hrvatskog zagorja: sin bogatog podsusedskog mlinara zaljubio se u siromašnu djevojku. Otac je blagoslovio njihovu ljubav, ali ljubomorna je majka nije mogla prihvatiti. Kad su se svatovi nalazili na vrhu brijega, bijesna mlinarica vrisnu kletvu: “Ubila me strijela mahom ak’ mi Janja bude snahom! Kleta družbo na toj stijeni kamenom se okameni!” U taj čas nastade strašna oluja, a svatovi ostadoše okamenjeni na brijegu. Legendu je u stihove prekrasno pretočio slavni pisac August Šenoa, a uz malo mašte i danas u stijenama možemo prepoznati likove iz njegovih stihova: “mladu, mladog, kuma vitog i djevera kamenitog.”

Ispod vrha koji čuva nesretna okamenjena svadbena povorka nalazi se ugodna planinarska kuća, otvorena nedjeljom i blagdanom.