Dobrobiti i opasnosti u prirodi

Dragi posjetitelji, boravak u prirodi donosi mnoge dobrobiti za ljudsko zdravlje ali i nekoliko potencijalnih ugroza kojih treba biti svjestan i o njima voditi računa.

Zajedno sa sviješću o važnosti očuvanja ekosustava, raste i svijest o dobrobitima koje očuvani, zdravi i stabilni ekosustavi imaju na svakodnevni život čovjeka. Mnoge od tih dobrobiti objedinjene su u kratici OKFŠ (općekorisne funkcije šuma, eng. non-market forest functions) koje označavaju one koristi šumskih ekosustava koje su korisne za sve ljude i prirodu. Dobrobiti koje šume pružaju čovjeku odnose se na tzv. socijalne ili društvene funkcije. Društvene funkcije sadrže estetske, rekreacijske, turističke i zdravstvene funkcije.

Pojam dobrobiti kod posjetitelja je individualan i subjektivan te ga svatko ocjenjuje temeljem vlastitog iskustva, znanja, navika i preferencija, ovisno o tome koliko je priroda zastupljena i bitna u njegovom svakodnevnom životu. Prema istraživanjima strukture i stavova posjetitelja u Parku prirode Medvednica (2009., 2012.) ipak većina posjetitelja kojima je boravak u prirodi bitan izdvaja tri glavna motiva posjeta Parku. Na prvom mjestu kao razlog dolaska u Park posjetitelji navode boravak u prirodi (30,86%), zatim odmor i druženje s obitelji i prijateljima (23,97) te rekeraciju (20,23%).

Ipak, bez obzira na različitost percepcije toga kolika je dobrobit pojedine funkcije, važno je znati da su sve one prisutne.

Estetska funkcija šuma odnosi se na izgled krajolika, odnosno percepciju da nam je određeni krajolik lijep i ugodan jer je zelen i šumovit.

Kakvu turističku funkciju mogu imati šume?

Pored činjenice da su prirodne ljepote jedan od glavnih motiva za dolazak gostiju, ne treba zanemariti ni činjenicu da one također pružaju pogodan prostor za rekreaciju i izlete što se također odražava na turistički promet, kao ni činjenicu da upravo šume reguliraju i mikroklimatske uvjete (ublažavaju temperaturne ekstreme, štite od UV zračenja, povećavaju vlagu zraka) i čine boravak na određenom prostoru ugodnijim.

Zdravstvene funkcije šuma danas su nam možda važnije nego ikad i u tom smislu ne treba zanemariti svima dobro znanu činjenicu da su upravo šume najveći proizvođači kisika na kopnu i time izravan dobročinitelj ljudskom životu i zdravlju. Također, osim u prirodnom okruženju i čistom zraku, posjetitelji mogu uživati i u tjelesnoj aktivnosti, koja je važan faktor u prevenciji zdravlja i kvaliteti života, te se pozitivno odražava i na zdravstveni fitnes. Te na kraju, ono što modernom čovjeku postaje sve važnije: povoljni učinci šumskih sastojina na psihičko raspoloženje čovjeka.

Uz brojne dobrobiti boravka i kretanja u prirodi u proljetnom dijelu godine posebnu pažnju treba obratiti na povećan broj miševa, početak sezone krpelja i buđenje poskoka iz zimskog sna.

Miševi ukoliko su infektivni mogu biti prijenosnici „Hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom“ odnosno „Mišje groznice“. Uzročnik bolesti je „Hanta virus“ a zaraženi glodavac dobro podnosi virus i infektivan je doživotno te putem izlučevina; izmeta, mokraće i sline prenosi virus u okolinu.  Od tog virusa ljudi se mogu zaraziti udisanjem prašine (zaražene izlučevinama glodavaca) unošenjem virusa u usta nečistim rukama, direktnim kontaktom preko oštećene sluznice (oko, nos, usta) ili ugrizom inficirane životinje.  Inkubacija prosječno traje od jednog do dva tjedna a bolest nastupa naglo. Glavni simptomi su: nagla pojava vrućice (katkad i više od 40°C), zimica, jaka glavobolja, bolovi u trbuhu i leđima, promjene mokraće (tamna boja, smanjena količina) i mučnina.

Detaljnije o mišjoj groznici pročitajte ovdje: http://www.stampar.hr/hr/misja-groznica-sto-treba-znati

Krpelji  su u prirodi jako rasprostranjeni i najčešće ih nalazimo sakrivene u travi te na listovima grmova i niskog raslinja uz rubove šuma i u dijelovima gdje boravi divljač. Prilikom prolaska životinje ili čovjeka kroz raslinje krpelj se svojim nožicama uhvati za žrtvu i tada započinje tražiti povoljno mjesto na tjelu za ubod. Krpelj također može pasti sa grane ili drveta. Riječ je o parazitu iz roda grinja koji za razmnožavanje trebaju krv stoga se naseljavaju pod kožu čovjeka i životinja te ponekad mogu prilikom sisanja krvi preko svoje sline prenijeti i opasnu zarazu. Bolesti koje u našim krajevima mogu prenijeti krpelji su Lyme borelioza, Krpeljni meningoencefalitis (KME) i Erlihioza

Više o ovim bolestima te načinu lječenja možete pročitati na ovom linku:  http://www.stampar.hr/hr/sezona-krpelja-kako-se-zastititi

Poskok  je jedina zmija otrovnica na koju možete naići na Medvednici a najčešće se zadržava na krškim terenima i u blizini kamenoloma (primerice Bizeka) gdje se voli sunčati na stijeni ali se i penje po niskom grmlju i drveću. Danju je najaktivniji u proljeće i jesen a preko ljeta u sumrak i noću. Prehranjuje se miševima, gušterima, malim ptičevima i drugim zmijama. Očnjaci su im dugi do 1 cm i u današnje vrijeme smrtni slučajevi su jako rijetki (uz primjenu seruma uobičajen je boravak u bolnici do tjedan dana). U slučaju ugriza nipošto se ne smije pokušavati isisati otrov nego je potrebno mjesto ugriza imobilizirati i pozvati hitnu pomoć. Davanje seruma u izvanbolničkim uvjetima može biti vrlo opasno  i može čak nanijeti više štete nego sam ugriz.

Važno je znati! Poskok je zakonom strogo zaštićen i ne smije ga se ozljeđivati, ubijati, uzimati iz prirode…

Kako bi svoj boravak u prirodi učinili sigurnijim molimo vas da se pridržavate sljedećih preporuka:

  • Prilikom kretanja koristite isključivo označene planinarske staze i puteve
  • Čuvajte hranu i piće (ne ih odlagati na tlo ili klupe u šumi)
  • Odjeću ili ostale osobne stvari također ne odlagati na tlu
  • Higijena ruku (često pranje ili dezifinciranje vlažnim maramicama, plivasept i sl.)
  • Izbjegavati direktan ili indirektan kontakt ruku s ustima, nosom i očima
  • Ne piti vodu iz šumskih izvora
  • Izbjegavati ležanje ili sjedenje izravno na šumskom tlu
  • Ostatke hrane ili otpatke ne ostavljati u prirodi
  • Izbjegavati udisanje prašine (nakon prolaska automobila na šumskoj cesti ili biciklista kroz šumu)
  • Nakon povratka iz prirode dobro se istuširati i pregledati kožu te oprati nošenu odjeću

Poštujući pravila ponašanja u zaštićenim područjima i preporuka Zavoda za javno zdravstvo na sigurniji način uživajte u dobrobitima koje vam boravak u prirodi pruža.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *