Geologija

Dio medvedničkih stijena nastao je taloženjem na dnu prastarih mora, koja su u davnoj prošlosti vladala Zemljom, o čemu svjedoče fosili raznovrsnih morskih organizama pronađeni u stijenama na raznim dijelovima Medvednice. Ta su se mora tijekom burne geološke povijesti povlačila i nadolazila, bivala plića ili dublja, slanija ili manje slana, pa je naša planina povremeno bila potpuno potopljena, a povremeno je virila kao otok okružen nepreglednim morem ili pak manjim jezerima i močvarama.

Medvedničke su se stijene izdigle na svoj današnji položaj u burnim procesima podizanja i spuštanja, nabiranja i lomova zemljine kore, pa je Medvednica zapravo rođena prije oko 12 milijuna godina kada se njezin današnji središnji dio uzdigao između dubokih pukotina (rasjeda).

Zbog burne i raznolike geološke povijesti na Medvednici nalazimo sve tri osnovne vrste stijena: magmatske (nastale hlađenjem lave), sedimentne (nastale taloženjem djelića drugih stijena ili biljnih i životinjskih ostataka u dubokim morima) i metamorfne (nastale od obje skupine prvotnih stijena, uslijed povišenog tlaka i temperature).

Glavni trup planine izgrađen je od metamorfnih stijena među kojima se ističe zeleni škriljavac. Taj je kamen postao svojevrsnim zaštitnim znakom Medvednice te krasi pročelja mnogih medvedničkih objekata, kao što su Tomislavov dom i kapelica Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata.

Još jedan poznati medvednički kamen je litotamnijski vapnenac ili litavac. Zajedno s trijaskim dolomitima, on u zapadnom dijelu Medvednice čini jedinstvenu kršku zonu. Iako su krške pojave donekle skrivene pod mlađim holocenskim naslagama i gustom vegetacijom, ipak su tu prisutni brojni krški oblici poput špilja, jama, vrtača, krških dolina i ponikava. Krško polje Ponikve je poput velike spužve u kojoj potoci naizmjence izviru i poniru, pojavljuju se i nestaju. Poniranjem voda s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama nastala je i špilja Veternica koja se sa svojih više od 7000 m otkrivenih kanala ubraja među najdulje špilje u Hrvatskoj! Razigrane krške oblike na Medvednici možemo još vidjeti na području Horvatovih stuba i vapnenačkom dijelu Lipe i Roga.

Ljudi su od davnina iskorištavali to kameno blago, pa prvi kamenolomi na Medvednici potječu još iz rimskog doba. Danas je od 12 medvedničkih kamenoloma aktivan samo jedan: Ivanec u kojem se vadi dolomit. Od već spomenutog litotamnijskog vapnenac građena je i katedrala, dijelovi mirogojskih arkada te portali mnogih zagrebačkih kuća.

Napuštene kamenolome često posjećuju znanstvenici i zaljubljenici u prirodu jer se u njima mogu naći brojni fosili i minerali.

Geološki stupovi

O složenoj geološkoj povijesti Medvednice te njezinim stijenama i mineralima više možete saznati s geoloških stupova postavljenih na glavnim ulazima u Park, na Bliznecu i u Bistri. U stupove su kronološkim redom ugrađene raznolike stijene koje grade planinu, od najstarijih (glinenih škriljavaca) do najmlađih (litotamnijskih vapnenaca).

Poučne staze

Geologiji je posebno posvećena poučna staza Miroslavec koja vodi od Šestinskog Lagvića do Kraljičinog zdenca, a priče o geološkoj prošlosti Medvednice pronaći ćete i na mnogim poučnim pločama koje je Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ postavila diljem planine.

Horvatovih 500 stuba potpuno su uklopljene u prirodu, kao da su oduvijek sastavni dio krškog kamenjara i lijep su dokaz da čovjek i priroda mogu zajedno. I danas, pedesetak godina kasnije, omiljeno su odredište planinara i izletnika.

Do njih možete prošetati markiranom stazom od Hunjke ili se dovesti automobilom (krenite cestom prema Zagorju i zaustavite se na zavoju s malim parkiralištem s lijeve strane i velikom pločom naslovljenom „500 Horvatovih stuba“).

Poučna staza Bistra

Sjeverna je strana Medvednice više „divlja“ od južne – strme padine obrasle gustom šumom i izbrazdane dubokim usjecima gorskih potoka čine se nepristupačnima i negostoljubivima pa se malo koji izletnik odlučuje na šetnju njezinim vijugavim šumskim stazama. No nije uvijek bilo tako – sve do sredine prošlog stoljeća stanovnici Bistre i okolnih mjesta redovito su pješačili strmim putovima Bistranske gore, bilo noseći na zagrebačku tržnicu svoje proizvode, bilo sakupljajući šumske plodove, ljekovito bilje ili drva za ogrjev. Lutali su tuda i lovci i ugljenari, a jedno vrijeme i rudari i rudarski inženjeri u potrazi za dragocjenim srebrom koje je u malim količinama pronađeno u utrobi planine.

Poučna staza Bistra u uspavane šume Bistranske gore dovodi nove posjetitelje, ljubitelje prirode koji žele doživjeti Medvednicu u njezinom prirodnom ruhu, razgibati se i zabaviti, razbistriti misli te saznati ponešto o planini, njezinim šumama i bićima koja u njima žive.

Staza počinje pored stare škole u Gornjoj Bistri te kreće prema Medvednici prolazeći pored baroknog dvorca obitelji Oršić kojega su mještani nekoć nazivali „Karjonka“ po njegovom posljednjem vlasniku francuskom grofu Carionu. Prije nego se počne strmo uspinjati na planinu, staza nas kao u vremeplovu vraća u daleku prošlost dok je Medvednica bila otok u drevnome oceanu u čijim su dubinama ključali vulkani, ostavljajući nam do danas vulkanske stijene koje se lijepo vide u napuštenom kamenolomu na samom ulazu u Park prirode. Ako se odlučite uputiti dublje u planinu, poučne ploče postavljene uz put otkrit će vam mnoge medvedničke tajne: zašto voda sumpornog izvora smrdi po trulim jajima, kako razlikovati jelu od smreke, koje su šumske plodove ljudi od davnina sakupljali u Bistranskoj gori, kako izgleda mravinjak velikog šumskog mrava, tko sve živi u brzim medvedničkim potocima, koliko bodlji ima jež i mnoge druge.

Staza je kružna i penje se visoko u planinu te preko njezinog sljemena prelazi na južnu stranu spuštajući se sve do rudnika Zrinski. Obilazak cijele staze traje 4-7 sati, ovisno o tome koliko se zanesete uživajući u čarima šume, pogledu na zagorske brege, odmaranju na šumskim proplancima ili švrljanju skrivenim šumskim puteljcima. Zato nije potrebno cijelu stazu proći odjednom, nego joj se možete puno puta vraćati kako biste se odmorili, zabavili i razbistrili na Bistri.

Slani potok

Na sjevernim obroncima Medvednice, u Gornjoj Stubici kod slavne Gupčeve lipe, započinje poučna staza “Slani potok” koju je Javna ustanova Park prirode Medvednica uredila u suradnji s Općinom Gornja Stubica.

Preporučujemo vam ugodnu dvosatnu šetnju označenom stazom do srednjovjekovnog rudnika u kojem se već u 14. stoljeću vadila dragocjena sol. Uz put su postavljene poučne ploče na kojima, uz mnoge zanimljive priče o prirodnim i kulturno povijesnim vrijednostima ovog dijela Medvednice, možete saznati i kako se rudarilo u srednjem vijeku, otkud sol pod zemljom i zašto je voda potoka slana. Zabilježeno je da su u nestašici soli ljudi iz ovoga kraja koristili vodu iz slanih bunara zvanih “šokoti”. Kod izvora slane vode postavljena je nadstrešnica te stolovi i klupe za odmor. Do slikovitog sela Slani potok s kapelicom sv. Fabijana i Sebastijana možete doći i automobilom.