Ako nemate mnogo vremena, a želite napuniti pluća čistim zrakom, odmoriti oči na bujnim zelenim krošnjama i uši uz žubor gorskog potoka, preporučamo Vam šetnju ovom jedinstvenom poučnom stazom.

Geološka poučna staza Miroslavec

Ugodna staza koja od Šestinskog lagvića krivuda šumskim hladom uz potok Kraljevec do popularnog izletišta Kraljičin zdenac najviše privlači šetače željne iskonskog doživljaja prirode bez prevelike muke. Stazu je još krajem 19. stoljeća dao izgraditi grof Miroslav Kulmer za šetnje svoje supruge Elvire pa je tada staza nosila njezino ime. U novije vrijeme uvriježio se naziv Miroslavec, a ugodna je šetnja „začinjena“ i zrncima znanja – budući da prolazi kroz najstariji dio Medvednice, uz put su postavljene poučne ploče koje mnogobrojnim šetačima prikazuju složenu geološku povijest i građu ove planine na zanimljiv i jednostavan način. U sat vremena koliko traje šetnja stazom upoznat ćete i stijene koje možete vidjeti uz put, zeleni i glineni škriljavac, dubokomorski vapnenac i fosile koji se mogu naći u takvim stijenama. Poučna staza Miroslavec završava na Kraljičinom zdencu gdje se nalazi i istoimeni ugostiteljski objekt.

500 Horvatovih stuba

Pet stotina kamenih stuba mnogi smatraju najimpresivnijim i najljepšim lokalitetom izgrađenim ljudskom rukom na ovoj planini.

Vladimir Horvat bio je novinar, izdavač, neumorni foto-reporter i veliki zaljubljenik u Medvednicu. Godine 1946. počeo je graditi kameno stubište na divljem i nepristupačnom vapnenačkom kršu iznad potoka Bistri jarek, koje je nakon sedam godina ustrajnog rada otkrilo izletnicima taj skriveni kutak iznimne ljepote. Prolazeći stubama možemo istražiti mračne špiljice, otkriti prekrasne vidikovce, zagledati se u duboke ponore i vrtače, doticati oštre vapnenačke škrape te čitajući poučne ploče uz put saznati više o tim krškim fenomenima, kao i o vrijednoj i ugroženoj šumi tise i lipe kroz koju ovo jedinstveno stubište prolazi. Na samome dnu stuba, pored potoka, uređeno je maleno šumsko izletište Srnec, s drvenim klupicama i skloništem od kiše, gdje možemo predahnuti osluškujući šumu.

Horvatovih 500 stuba potpuno su uklopljene u prirodu, kao da su oduvijek sastavni dio krškog kamenjara i lijep su dokaz da čovjek i priroda mogu zajedno. I danas, pedesetak godina kasnije, omiljeno su odredište planinara i izletnika.

Do njih možete prošetati markiranom stazom od Hunjke ili se dovesti automobilom (krenite cestom prema Zagorju i zaustavite se na zavoju s malim parkiralištem s lijeve strane i velikom pločom naslovljenom „500 Horvatovih stuba“).

Poučna staza Bistra

Sjeverna je strana Medvednice više „divlja“ od južne – strme padine obrasle gustom šumom i izbrazdane dubokim usjecima gorskih potoka čine se nepristupačnima i negostoljubivima pa se malo koji izletnik odlučuje na šetnju njezinim vijugavim šumskim stazama. No nije uvijek bilo tako – sve do sredine prošlog stoljeća stanovnici Bistre i okolnih mjesta redovito su pješačili strmim putovima Bistranske gore, bilo noseći na zagrebačku tržnicu svoje proizvode, bilo sakupljajući šumske plodove, ljekovito bilje ili drva za ogrjev. Lutali su tuda i lovci i ugljenari, a jedno vrijeme i rudari i rudarski inženjeri u potrazi za dragocjenim srebrom koje je u malim količinama pronađeno u utrobi planine.

Poučna staza Bistra u uspavane šume Bistranske gore dovodi nove posjetitelje, ljubitelje prirode koji žele doživjeti Medvednicu u njezinom prirodnom ruhu, razgibati se i zabaviti, razbistriti misli te saznati ponešto o planini, njezinim šumama i bićima koja u njima žive.

Staza počinje pored stare škole u Gornjoj Bistri te kreće prema Medvednici prolazeći pored baroknog dvorca obitelji Oršić kojega su mještani nekoć nazivali „Karjonka“ po njegovom posljednjem vlasniku francuskom grofu Carionu. Prije nego se počne strmo uspinjati na planinu, staza nas kao u vremeplovu vraća u daleku prošlost dok je Medvednica bila otok u drevnome oceanu u čijim su dubinama ključali vulkani, ostavljajući nam do danas vulkanske stijene koje se lijepo vide u napuštenom kamenolomu na samom ulazu u Park prirode. Ako se odlučite uputiti dublje u planinu, poučne ploče postavljene uz put otkrit će vam mnoge medvedničke tajne: zašto voda sumpornog izvora smrdi po trulim jajima, kako razlikovati jelu od smreke, koje su šumske plodove ljudi od davnina sakupljali u Bistranskoj gori, kako izgleda mravinjak velikog šumskog mrava, tko sve živi u brzim medvedničkim potocima, koliko bodlji ima jež i mnoge druge.

Staza je kružna i penje se visoko u planinu te preko njezinog sljemena prelazi na južnu stranu spuštajući se sve do rudnika Zrinski. Obilazak cijele staze traje 4-7 sati, ovisno o tome koliko se zanesete uživajući u čarima šume, pogledu na zagorske brege, odmaranju na šumskim proplancima ili švrljanju skrivenim šumskim puteljcima. Zato nije potrebno cijelu stazu proći odjednom, nego joj se možete puno puta vraćati kako biste se odmorili, zabavili i razbistrili na Bistri.

Slani Potok

Na sjevernim obroncima Medvednice, u Gornjoj Stubici kod slavne Gupčeve lipe, započinje poučna staza “Slani Potok” koju je Javna ustanova Park prirode Medvednica uredila u suradnji s Općinom Gornja Stubica.

Preporučujemo vam ugodnu dvosatnu šetnju označenom stazom do srednjovjekovnog rudnika u kojem se već u 14. stoljeću vadila dragocjena sol. Uz put su postavljene poučne ploče na kojima, uz mnoge zanimljive priče o prirodnim i kulturno povijesnim vrijednostima ovog dijela Medvednice, možete saznati i kako se rudarilo u srednjem vijeku, otkud sol pod zemljom i zašto je voda potoka slana. Zabilježeno je da su u nestašici soli ljudi iz ovoga kraja koristili vodu iz slanih bunara zvanih “šokoti”. Kod izvora slane vode postavljena je nadstrešnica te stolovi i klupe za odmor. Do slikovitog sela Slani Potok s kapelicom sv. Fabijana i Sebastijana možete doći i automobilom.