Šume

Najznačajniji fenomen Parka prirode Medvednica su šume koje prekrivaju 81% površine parka. Na rubnim područjima se na nešto većim površinama prostiru travnjaci koji su unutar šumskog kompleksa Medvednice rijetki.

Biljni pokrov Medvednice najvećim dijelom predstavljaju prirodne i očuvane šume. Zbog razvedenosti reljefa, raznovrsnih geoloških podloga i tipova tala ovdje se pojavljuje čak 12 šumskih zajednica, koje pokazuju izrazitu zonaciju, tj. raspodjelu tipova ovisno o nadmorskoj visini i ekspoziciji.

Brežuljke u podnožju pokriva šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, čineći prsten oko čitave planine. Na blagim padinama iznad 300 m raste šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena, tijekom jeseni vrlo posjećena radi sabiranja kestena. Na toplim, jugu izloženim grebenima pojavljuje se šuma hrasta kitnjaka s runjikom. Iznad kitnjakovih šuma nastavljaju se bukove šume koje prekrivaju najveći dio Medvednice: bukova šuma s bekicom jednoličnog sastava te ilirska brdska bukova šuma s mrtvom koprivom, znatno bogatija vrstama. Iznad 800 m pojavljuje se prepoznatljiva panonska šuma bukve i jele. U vlažnim, hladnim uvalama vršnog pojasa mjestimično se pojavljuje šuma gorskog javora i običnog jasena. Zanimljiva je i reliktna šuma lipe i tise koja raste na vapnenačkoj podlozi na samo nekoliko lokaliteta (Horvatove stube, Lipa-Rog), a bogata je rijetkim i termofilnim vrstama. Na južnim padinama na karbonatnoj podlozi dolazi termofilna šuma hrasta medunca i crnog jasena te šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom. Uz veće vodotoke u podnožju raste šuma crne johe s dugoklasim šašem, a osobitost je ovog brdskog područja tipična nizinska šuma hrasta lužnjaka i običnog graba koja raste u parku oko dvorca Golubovec.

Upravo zbog raznolikosti šuma na Medvednici 1963. godine proglašeno je 8 posebnih rezervata šumske vegetacije.
Bukva čini najzastupljeniju vrstu drveća na Medvednici a to je ujedno i najprilagodljivija vrsta koju možemo zateći na svim nadmorskim visinama, od podnožja pa do vrha. Od njezina drveta izrađuje se namještaj i brojni drugi korisni predmeti, a često su se u bukove šume tjerale svinje da se nahrane njezinim izdašnim plodovima – bukvicama. U sklopu Parka prirode nekoliko je zaista lijepih lokaliteta brdske bukove šume: šumski rezervati Mikulić potok – Vrabečka gora i Pušinjak – Gorščica.

Zanimljivosti
BUKVA – simbol moći i bogatstva

U prošlosti je zauzimala znakovito mjesto u mitologiji mnogih naroda.
U Galiji i na Pirinejima Fagus je bio bog svih bukovih stabala. U grčkoj mitologiji posvećena je vrhovnom bogu Zeusu. U našim krajevima vjerovalo se da se u zelenim bukovim grančicama rađaju vile.
Stari Slaveni smatrali su da bukva koja raste u blizini kuće čuva od uroka.
Na dan sv. Ante Padovanskog u Italiji postojao je običaj prigodom vjenčanja ili rođenja djeteta napraviti simbolično vjenčanje stabla bukve s grančicama bora.
Ukoliko netko sanja bukovu šumu dobiti će neočekivani dobitak.
Prvi rukopisi bili su napisani na tankim pločicama bukovine, otuda na njemačkom naziv za knjigu buch, a u engleskom book.
Bukva je simbol Danske.
U Makedoniji se od bukve izrađuje tradicionalno glazbalo, bubanj koji nazivaju tapan.
List bukve bogat je C vitaminom.

Page Reader Press Enter to Read Page Content Out Loud Press Enter to Pause or Restart Reading Page Content Out Loud Press Enter to Stop Reading Page Content Out Loud Screen Reader Support