UNESCO svjetski geoparkovi su jedinstvena geografska područja s geološki značajnim lokalitetima i krajolicima od međunarodne vrijednosti, kojima se upravlja kroz povezani sustav zaštite, obrazovanja i održivog razvoja. Njihov je cilj istraživati i predstavljati geološku baštinu te je povezati s bioraznolikošću, kao i kulturnom i nematerijalnom baštinom određenog područja.

Kroz edukaciju i podizanje svijesti o važnosti geobaštine, geoparkovi jačaju osjećaj ponosa i pripadnosti lokalne zajednice. Istodobno potiču znanstvena istraživanja i suradnju između stručnjaka i stanovništva.

Program geoparkova započeo je 2001. godine suradnjom UNESCO-a i Europske mreže geoparkova, a službeno je potvrđen 2015. godine na Općoj skupštini UNESCO-a u Parizu, kada je uspostavljen međunarodni program UNESCO svjetskih geoparkova.

Geoparkovi također doprinose lokalnom razvoju, ponajviše kroz geoturizam, koji privlači posjetitelje i potiče razvoj raznih gospodarskih aktivnosti u zajednici.

Europska mreža geoparkova osnovana je 2000. godine, a njezini utemeljitelji bila su četiri pionirska geoparka: Réserve Géologique de Haute-Provence, Vulkaneifel Geopark, Petrified Forest of Lesvos i Maestrazgo Cultural Park.

Glavni ciljevi mreže su očuvanje i promocija geološke baštine, zaštita geološke raznolikosti te poticanje održivog gospodarskog razvoja geoparkova, osobito kroz turizam. Poseban naglasak stavlja se na predstavljanje prirodne i kulturne baštine te aktivno uključivanje lokalnih zajednica, čija je uloga ključna za uspjeh i dugoročnu održivost geoparkova.

Danas mreža okuplja geoparkove diljem Europe i predstavlja važnu platformu za suradnju, razmjenu znanja i zajedničku promociju vrijednih geoloških područja.

Trenutno je u mreži 113 geoparkova iz 28 europskih zemalja.

https://www.europeangeoparks.org/

Svjetska mreža geoparkova

Prva svjetska konferencija geoparkova održana je 2004. godine u Pekingu. Iste godine Europska mreža geoparkova uspostavila je suradnju s UNESCO, čime je omogućeno provođenje postupka prijave europskih geoparkova za uključivanje u globalnu mrežu.

Pridruživanjem Europskoj mreži geoparkova, novi članovi automatski postaju dio svjetske mreže geoparkova, što dodatno potiče međunarodnu suradnju i razmjenu znanja.

Prema podacima iz siječnja 2026. godine, globalna mreža UNESCO geoparkova obuhvaća 229 geoparkova u 50 zemalja svijeta, čime predstavlja jednu od najvažnijih međunarodnih platformi za očuvanje i promociju geobaštine.

https://www.europeangeoparks.org/

GEOLOGIJA MEDVEDNICE

Park prirode Medvednica izgrađuju stijene široke stratigrafske pripadnosti, od paleozoika do kvartara sa zastupljenošću svih genetskih tipova stijena; magmatske, sedimentne i metamorfne, što nam govori da Medvednica ima dugu i burnu geološku povijest.

Najstarije stijene iz paleozoika koje izgrađuju jezgru Medvednice su glineni škriljavci, tamni mramori,  mramorizirani svijetli vapnenci koji sadrže fosile poput graptolita, konodonata koji potvrđuju da je područje nekoć bilo prekriveno morem.

Tijekom mezozoika Medvednica je uglavnom bila prekrivena morem, uz taloženje pješčenjaka i vapnenaca. U gornjoj Bistri nađene su magmatske stijene gabro i dijabaz koje ukazuju da je dolazilo do podmorskih vulkanskih erupcija.  Pronađeni su i dubokomorski vapnenci i u njima male pelagičke foraminifere Globotruncane. Vidljive su pomoću mikroskopa na izbruscima stijena pločastog vapnenca  od kojih su izgrađene zidine Medvedgrada.

Centralni dio Medvednice izgrađen je od metamorfnih stijena među kojima se ističe zeleni škriljavac. On je poznata stijena Medvednice koji gradi pročelja mnogih objekata kao što su Tomislavov dom i kapelica Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata.

Tijekom tercijara dolazi do jakih tektonskih pokreta, izdizanja Medvednice i formiranja Panonskog mora, pri čemu je planina djelomično bila otok. Kasnije dolazi do oslađivanja i nestanka mora te razvoja jezera i kopna. Najznačajnije stijene tercijara su  litotamnijski vapnenci kojih najviše ima na području Bizeka i potoka Vrapčaka. Litotamnijski vapnenac je značajan zato što izgrađuje Zagrebačku katedralu, te mnoge portale gornjogradskih kuća.

Litotamnijske stijene i trijaski dolomiti tvore karbonatnu zonu u zapadnom dijelu Parka. Na taj način je formiran izdvojeni krški džep unutar okolnog nekrškog područja. Prisutni su brojni krški oblici poput špilja, vrtača i ponikvi. Geomorfološki spomenik prirode  špilja Veternica nalazi se u ovom području, a razvio se duž kontakata između dolomita i vapnenaca.

U tercijaru dolazi do izdizanja planine i formiranja Panonskog mora, dok je Medvednica djelomično bila otok. Kasnije more postupno oslađuje i nestaje, a razvijaju se jezera i kopneni uvjeti.

U kvartaru nastupaju ledena doba, oblikuju se današnji reljef i dolina Save, a područje ostaje tektonski aktivno, što potvrđuju potresi. Najjači potres je zabilježen 9. studenoga 1880. godine procjenjuje se na oko 6,1–6,3 stupnja po Richteru s epicentrom u Markuševcu. U recentnijem potresu 2020. godine nastale su velike materijalne štete, a bio je jačine 5,5 stupnjeva po Richteru s epicentrom u blizini Markuševca.

Geološki stupovi i poučne staze

Geološku građu i povijest Medvednice može se upoznati na geološkim stupovima na glavnim ulazima u Park (Bliznec i Bistra) gdje su stijene poredane kronološki – od najstarijih do najmlađih.

Geologiji je posvećena i Poučna staza Miroslavec (od Šestinskog Lagvića do Kraljičinog zdenca), kao i brojne informativne ploče postavljene diljem Parka.

2023. godina

Održan je sastanak s djelatnicima Hrvatskog geološkog instituta na kojem je predloženo da se Park prirode Medvednica uključi u UNESCO mrežu geoparkova zbog svoje iznimne geološke raznolikosti i međunarodne vrijednosti.

2024. godina

U Centru za posjetitelje Medvedgrad obilježena je 115. godišnjica Hrvatskog geološkog instituta. Tom prilikom predstavljena je nova geološka karta Medvednice te potpisan Sporazum o suradnji s ciljem popularizacije geologije. Geološka baština Parka dodatno je približena javnosti kroz seriju Razgovor sa stijenama i obilježavanjem Međunarodnog dana georaznolikosti, 6. studenog.

2025. godina

Snimljena je reportaža o geološkoj vrijednosti Parka za emisiju Eko zona, a Park je sudjelovao i na 1. Festivalu hrvatskih UNESCO geoparkova. U suradnji s Hrvatskim geološkim društvom postavljena je izložba fotografija GEA 2025 u Medvedgradu, povodom Međunarodnog dana georaznolikosti 6.listopada te je održan stručni panel o zaštiti i promociji geobaštine.

Park je ispunio kriterije za kandidaturu za UNESCO Global Geopark, čime je potvrđen njegov potencijal za dobivanje tog statusa, koji bi pridonio očuvanju geobaštine i razvoju održivog turizma. Park je ujedno član EUROPARC federacije i po treći puta nositelj Povelje o održivom turizmu za razdoblje 2024.–2028.

2026. godina

Početkom 2026. predstavljena je kandidatura pred Nacionalnim povjerenstvom za svjetske geoparkove UNESCO-a koje je dalo pozitivno mišljenje i podržalo uključivanje Parka prirode Medvednica u mrežu UNESCO svjetskih geoparkova.