Procjena učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjem (engl. Protected area management effectiveness – PAME) definirana je od strane Svjetske komisije za zaštićena područja kao procjena koliko se dobro upravlja zaštićenim područjem odnosno do koje mjere zaštićeno područje štiti svoje vrijednosti i postiže uspostavljene ciljeve. Učinkovito upravljanje zaštićenim područjem osnova je za postizanje dugoročnog očuvanja bioraznolikosti, no unatoč uspostavljenim zaštićenim područjima kojih je na području Europske unije više od 140 000 te Natura 2000 područja kojih je više od 25 000, samo proglašenje i uspostava ne osiguravaju uspjehe u očuvanju svih vrijednosti.

Upravo je iz tog razloga pokrenut projekt LIFE PAME-Europe s ciljem uspostavljanja okvira za širi europski sustava praćenja i procjene učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima. Projektni partneri su EUROPARC Federacija (Europa), DHP Conservation S.R.O. (Češka), Metsähallitus, Parks & Wildlife Finland (Finska), Nationale Naturlandschaften EV (Njemačka) te Department de Territori, Habitatge i Transició Ecològica (Španjolska). Projekt traje od 2024.-2028. godine, a sama faza testiranja alata odnosno okvira za procjenu učinkovitosti upravljanja pilot područja diljem Europe, ali i izvan Europske unije je od 2026. do 2027. godine.

Kako bi se osiguralo da je okvir prikladan za svoju svrhu, 47 zaštićenih područja diljem Europe stavlja ga na testiranje! Nakon javnog poziva, pilot-područja pažljivo su odabrana kako bi predstavljala širok geografski raspon, kao i različite razine iskustva s PAME pristupom.

Predstavnici tih LIFE PAME-Europe pilot-područja okupili su se u Pragu kako bi započeli zajedničko učenje. Tijekom dva dana, 75 stručnjaka iz zaštićenih područja imalo je priliku detaljno se upoznati s nacrtom LIFE PAME-Europe okvira i dati svoje povratne informacije. Kroz interaktivne radionice i prezentacije Savjetodavnog odbora projekta, događaj je poslužio kao polazišna točka za pilot-područja kako bi se upoznala s projektom, njegovim ciljevima te međusobno povezala s kolegama koji započinju isto putovanje.

Osim detaljne analize nacrta PAME-Europe okvira, sudionici su imali priliku iznijeti i svoje viđenje uspjeha projekta. Tijekom interaktivne radionice koju je vodio Ben Ross iz NatureScot-a, ujedno i član Savjetodavnog odbora projekta, istaknuti su sljedeći ključni zaključci:

• Upravitelji područja uspjeh prvenstveno definiraju kroz bolje upravljanje, a ne bolje izvještavanje.
  • Glavne prepreke učinkovitom upravljanju odnose se na resurse, upravljačke strukture i kontekst dionika, a ne na nedostatak znanja.
  • Okvir mora biti jednostavan, koristan i fleksibilan kako bi bio široko prihvaćen.
  • Sudionici su preferirali sustav koji potiče učenje i unapređenje, a ne onaj usmjeren prvenstveno na odgovornost.
  • Upravitelji očekuju da će okvir pomoći u dokazivanju vrijednosti zaštićenih područja te podržati donošenje odluka na više razina.

Ovi su uvidi iznimno vrijedni za projektne partnere jer pružaju jasno razumijevanje onoga što je potrebno kako bi rezultati projekta bili korisni praktičarima, ali i za definiranje potreba za edukacijom pilot-područja.

Što slijedi?

Prikupljene povratne informacije sada će analizirati partneri projekta LIFE PAME-Europe, što će rezultirati izradom druge verzije PAME-Europe okvira i pratećih dokumenata. Okvir će se nastaviti razvijati i unapređivati na temelju iskustava pilot-područja tijekom ostatka 2026. godine.

Kako bi se osiguralo da su pilot-područja spremna za početak testiranja okvira, osigurana im je prilagođena online edukacija putem European Nature Academy. Do kraja lipnja ova će edukacija pripremiti pilot-područja za provedbu PAME okvira. Tijekom ljeta započet će samoprocjene te će pružiti povratne informacije o njegovim prednostima i nedostacima.

Na temelju tih povratnih informacija partneri projekta LIFE PAME-Europe dodatno će prilagoditi okvir. Time će se osigurati da konačni rezultat bude stvarno koristan upraviteljima zaštićenih područja i, posljedično, očuvanju bioraznolikosti.

Istodobno, u bliskoj suradnji s Glavnom upravom za okoliš Europske komisije (DG ENV) i Europskom agencijom za okoliš, projekt ima za cilj razviti okvir koji će unaprijediti PAME izvještavanje, omogućujući pouzdanije praćenje napretka prema ciljevima i prioritetima u području bioraznolikosti.

MEdvednica je jedno od ukupno 47 pilot područja iz 26 zemalja.

Još jeno pilot područje iz Hrvatske je Nacionalni park Plitvička jezera.

Pilot područja sudjeluju na razini samog lokaliteta, pojedinačno, primjerice zaštićeno područje ili Natura 2000 područje, dok su druga pilot područja predstavljena na razini sustava (ministarstva, agencije) koja alat testiraju za npr. sva zaštićena područja pod svojom nadležnosti.

Pilot područja imaju zadatak u narednom razdoblju testirati alat kroz postupak samoprocjene, ali i uz online radionice dok je osigurana i podrška projektnog tima. U zadanim rokovima, prolazit će se kroz poglavlja koja će obuhvatiti provjeru i nadopunu podataka s informacijama o lokalitetu, ciljevima očuvanja, pritiscima, mjerama očuvanja, praćenju stanja (monitoring) i ishodima očuvanja.